Prvi oblici života na Zemlji bili su mogući još prije 3,2 milijarde godina, što je puno ranije od dosadašnjih znanstvenih procjena po kojima je to bilo moguće prije dvije milijarde godina.
Utvrdili su to američki znanstvenici proučavajući duboke sedimentne stijene u Australiji i Africi koje pokazuju da je već tada postojala mogućnost vezanja dušika iz atmosfere, što je preduvjet života.
Znanstvenici sa sveučilišta Washington utvrdili su da stijene formirane prije 3, 2 milijarde godina na sjeverozapadu Australije i u Južnoj Africi sadrže kemijske dokaze o tome da su mikroorganizimi vezali dušik. Iskra munje, zvjezdana prašina ili podvodni vulkan mogli su potaknuti stvaranje prvog života na Zemlji, no, što se dogodilo nakon toga? Život može postojati bez kisika, no bez obilja dušika potrebnog za stvaranje gena, što je ključno za viruse, bakterije i druge organizme, život na mladoj Zemlji bio bi rijedak.
Ljudi su uvijek smatrali da je mlada biosfera bila slabašna na negostoljubivom planetu i tek je vezanjem dušika ona postala robusna i raznolika, kazao je autor istraživanja Roger Buick.
– Naš rad pokazuje da nije bilo manjka dušika na mladoj Zemlji i stoga je mogao poduprijeti relativno veliku i raznoliku biosferu – dodao je on.
Znanstvenici su proučavali najstarije stijene na Zemlji formirane prije nego je atmosfera počela sadržavati kisik što se dogodilo prije 2,3 do 2,4 milijarde godina pa stoga čuvaju dokaze o životu na Zemlji prije toga razdoblja. Mislim da je fascinantno da je taj toliko kompleksni proces toliko star i da funkcionira na isti način već 3,2 milijarde godina, kaže suoatorica istraživanja Stueken.
Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu Nature.
Trafika|Ba
