Akademik Hazim Hrvatović, bh. ekspert za regionalnu geologiju i tektoniku, kazao je za N1 kako je seizmički najopasnije područje u Bosni i Hercegovini na potezu između Mostara i Čapljine. Naveo je kako zemljotresi kod nas “dremaju” i mogu se “probuditi u svakom momentu”.
Gledajući snimke iz Turske i Sirije čovjek može reći samo da je tuga do neba. Zemljotres se ne mogu spriječiti, a teško se i predviđaju.
Stručnjaci iz Turske, koji spadaju u red najboljih stručnjaka, predvidjeli su zemljotres na ovom području, da se očekuje da bude magnitude 7,1. Ovo je, ipak, bio jači zemljotres. Poznati su uslovi za nastanak ovih zemljotresa u Turskoj i Siriji.
Može li zemljotres u Turskoj uticati na seizmički osjetljiva područja u našem regionu?
Ovo je područje prilično daleko od Balkana. Mi moramo pratiti šta se dešava u Grčkoj, Albanij i Italiji. Dakle, trebamo pratiti šta se dešava u našim susjednim zonama.
BiH se dijeli na nekoliko geotektonskih zona. Po čemu se one razlikuju?
One se razlikuju po svojoj geološkoj građi, po prisustvu formacija i rasjeda koji mogu biti seizmički aktivni. Te različite vrste rasjeda daju jačinu zemljotresa. Na Dinaridima je jedan tip rasjeda koji generiše zemljotres očekujuće magnitude od 6 do 6,5.
Koji su najjači zemjotresi koji su se dogodili na prostoru BiH? Je li to onaj koji je 1969. pogodio Banjaluku?
Bilo je ranije jakih zemljotresa na području Hercegovine. Postoje historijski zapisi, kada nije bilo mjerenja, o zemljotresu na području Travnika koji je praktično srušio Travnik. Na području između Kaknja i Busovače postoji veliki rascjep po kojem se može vidjeti da se nešto dešavalo u bliskoj prošlosti.
Prošle i pretprošle godine imali smo nekoliko zemljotresa sa epicentrom na prostoru Hercegovine. Može li se govoriti o uzrocima ovog podrhtavanja tla?
Uzrok zemljotresa na području Bosne i Hercegovine je podvlačenje Jadranske mikroploče pod Dinaride, odnosno pod područje BiH. Oslobađanje energije dolazi duž rasjeda. Kod nas zemljotresi dremaju, mada se mogu probuditi u svakom momentu. Smatra se da je najopasnije područje od Mostara do Čapljine.
Zemljotresi sa sobom donose i druge probleme. Jedan od njih su klizišta. Javljaju li se ona u svim zonama zemljotresa ili ne?
U Hercegovini će biti odroni, jer gdje su stijene na površini i nema velikog zemljinog pokrivača tu su odroni, a ne klizišta.
Na šta posebno treba obratiti pažnju pri gradnji objekata u trusnim područjima?
Zgrada postavljena na čvrstoj stijeni ima veću sigurnost prilikom zemljotresa.
Kako komentarišete to što je naučnik Frank Hoogerbeets 3. februara na svom Twitter nalogu okačio mapu Turske i Sirije i najavio podrhtavanje tla?
To su špekulacije, nema naučnog dokaza za to predviđanje. Zemljotres se može predvidjeti sam koje području može pogoditi i koje magnitued. Od jačih zemljotresa nema bježanja, on te ruši.
(Haber.ba)
