Mogu li Ukrajinci odahnuti? Je li opasnost prošla ili se Putinove trupe pregrupišu, kako sugerišu zapadni izvori? 48 sati nakon najavljenog napada, u Ukrajini još vlada napetost, dok ne nedostaje nacionalnog ponosa.
Na dan koji je proglasio Danom nacionalnog jedinstva, pozvavši građane da izađu na ulice sa ukrajinskim zastavama i pjevaju državnu himnu, predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenskij je posjetio vojnike u zapadnom dijelu Ukrajine pohvalivši njihovu obučenost i spremnost da brane domovinu. On je ponovio da Ukrajina ne vidi još nikakvo povlačenje ruskih trupa, ali su mirni jer se sve ovo dešava godinama, rekao je ukrajinski predsjednik. Ubrzo su stigle riječi podrške iz Vašingtona.
“Ako Rusija nastavi, okupit ćemo svijet da se suprotstavi njenoj agresiji. Sjedinjene Države i naši saveznici kao i partneri širom svijeta, spremni su da nametnu snažne sankcije kontroli izvoza, uključujući akcije koje nismo poduzeli kada je Rusija izvršila invaziju na Krim u istočnoj Ukrajini 2014. godine. Izvršićemo intenzivan pritisak na njihove najveće i najznačajnije finansijske institucije i ključne industrije. Ove mjere su spremne ako Rusija krene. Nametnut ćemo dugoročne posljedice, potkopaćemo sposobnost Rusije da se takmiči ekonomski i strateški, a kada je u pitanju Sjeverni tok 2, gasovod kojim bi se prirodni gas iz Rusije dovodio u Njemačku, ako Rusija opet napadne Ukrajinu, to se neće desiti”, rekao je predsjednik SAD-a Joe Biden.
Za to vrijeme, upravo na poziv predsjednika Ukrajine, građani su se masovno odazvali da bi obilježili Dan nacionalnog jedinstva.
“Sada razumijemo da se možemo suočiti sa ovim izazovima, ne samo za jedan dan, još jednu godinu ili za još jedan mjesec. Zbog toga je naša moć u razumijevanju situacije u kojoj se nalazimo. Naša moć leži u činjenici da smo postali jači nego što smo bili 2014. godine”, kaže ekonomistica iz Kijeva Elena Kotenko.
“Kao stanovnik Donecka, koji je preživio 2014. godinu, naravno da sam zabrinut. Te, 2014. godine, u Donecku mnogo ljudi nije vjerovalo da će Rusija izvršiti napad, ali jeste. Desilo se ono, kako kažu – nemoguće je postalo moguće! Zbog toga ovo shvatam vrlo ozbiljno, kako god to zovu, trač ili dezinformaciju o mogućoj ruskoj invaziji. Što ozbiljnije to shvatite, bolje je za državu i građane”, navodi IT stručnjak iz Kijeva Vitalij Ovčarenko.
Baš kao i zapadni, i ukrajinski zvaničnici smatraju da će svi vidjeti kada se ruske trupe počnu povlačiti te je to za sada, za njih samo još jedna izjava Kremlja.
„Rusija stalno daje razne izjave. Zato mi imamo jedno pravilo: nećemo vjerovati kada čujemo, mi ćemo vjerovati kada vidimo. Kada vidimo da se vojska povlači, mi ćemo vjerovati u smanjenje eskalacije“, poručuje ministar vanjskih poslova Ukrajine Dmitro Kuleba.
“Suočavajući se s kritičnim izazovima za evropsku sigurnost, čuli smo znake iz Moskve o spremnosti za nastavak diplomatskih pokušaja. Međutim, do sada nismo uvidjeli nikakvu deeskalaciju na tlu. Naprotiv, čini se da Rusija nastavlja vojno jačanje”, istakao je generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg.
Na ponovljene poruke zapadnih zvaničnika da ne vide aktivno povlačenje ruskih trupa, neki predstavnici Kremlja su čak davali i posprdne komentare o tome, dok je nešto uzdržaniji bio Putinov lični glasnogovornik.
“Uvijek smo govorili da nakon što se vježbe završe, trupe se vraćaju na njihovo stalno mjesto razmještanja.
Ovo se dešava i sada, to je normalan proces. Teško je to razumjeti, ali se kolege ponekad našale ako postoje objave u istom vremenu kada će rat početi, jer u stvari, takvo manijakalno informacijsko ludilo koje se dešava, ne može se razumjeti”, kazao je glasnogovornik predsjednika Rusije Dmitrij Peskov.
No, da su ovi drugi bar djelimično u pravu, potvrdili su deputati ruske državne Dume prijedlogom da predsjednik Rusije Vladimir Putin prizna odmetnute oblasti u istočnoj Ukrajini – Luganjsk i Doneck. Taj prijedlog je sada na stolu kod Putina, a inicijativa je izazvala oštru osudu zapadnih saveznika.
“Što se tiče mogućeg priznanja takozvanih narodnih republika Doneck i Luganjsk u ruskoj Dumi, želim da vas podsjetim na nepromijenjeni stav Ukrajine. Ukoliko bude donesena odluka o priznanju, Rusija će se de facto i de jure povući iz sporazuma iz Minska sa svim odgovarajućim posljedicama. Mi smo već obavijestili naše partnere o ovom stavu”, poručio je Kuleba.
I tako, po sistemu vruće-hladno, Rusija nastavlja pritisak na Ukrajinu i moguću podjelu te zemlje, no čini se da je cilj posljednje eskalacije postignut – Rusija je uozbiljila Zapad kada govori o svojim strateškim interesima. Možda će za sada doći do neke opuštajuće faze u tim odnosima, no gotovo je sigurno da Alijansa priprema reakciju na duge staze koja se nimalo neće dopasti gospodarima Kremlja.
Visoko.co.ba/federalna.ba
(Visoko.co.ba)
