Regionalna inicijativa za uspostavljanje tzv. Zelenih koridora imala je važnu ulogu u očuvanju privrede Zapadnog Balkana od izbijanja pandemije koronavirusa.
U protekloj godini vrijeme čekanja kamiona sa najtraženijom robom – medicinskom opremom, lijekovima, prehrambenim proizvodima i stočnom hranom na graničnim prelazima država Centralnoevropskog sporazuma o slobodnoj trgovini (CEFTA) skraćeno je za dva puta.
Prema podacima koje je iznio direktor CEFTA Sekretarijata Emir Đikić, Zelene koridore koristilo je 80% kamiona u regionu i za skoro pola miliona kamiona omogućen je prioritetni prolazak i pojednostavljene procedure.
“Sve to je utjecalo na smanjenje troškova trgovine. Iako smo svjedočili zatvaranju granica širom svijeta, ponosni smo što smo ovom inicijativom uspjeli sačuvati trgovinske tokove i skratiti vrijeme čekanja na graničnim prelazima, a istovremeno građanima osigurati dostupnost najpotrebnije robe”, izjavio je Đikić.
Zeleni koridori uspostavljeni su upravo u vrijeme kada se epidemije koronavirusa počela širiti po našem regionu. CEFTA Sekretarijat je u saradnji sa Transportnom zajednicom i Vijećem za regionalnu saradnju (RCC) uspostavio ovu važnu inicijativu za lakši prelazak granica.
Bh. granični prelazi uključeni u sistem Zelenih koridora su Rača sa Srbijom i Klobuk sa Crnom Gorom.
Prevoznici na granicama provode 26 miliona sati
Ranije studije Svjetske banke pokazale su da prevoznici na graničnim prelazima na Zapadnom Balkanu godišnje provedu čak 26 miliona sati. Transportni sektor i države zbog toga godišnje gube između 250 i 300 miliona eura. To uključuje troškove transportnog sektora (transportne i logističke kompanije), ali i propuštene prilike u pogledu ekonomske atraktivnosti i konkurentnosti regiona. Logistički troškovi u ekonomijama regiona dvostruko su veći nego u državama Evropske unije.
Matej Zakonjšek, direktor Transportne zajednice, izjavio je da Zeleni koridori služe ekonomiji i fluidnosti na granicama tokom pandemije, ali da ih treba dodatno prilagođavati i za buduće vrijeme.
“Moramo iskoristiti dobre rezultate Zelenih koridora, održavati ih i proširivati! Oni trebaju nastaviti služiti i poslije pandemije. Treba ih prilagoditi kako bi zauvijek ostali zeleni, a na njih također treba gledati kao na sredstvo za olakšavanje trgovine širom regiona i duž cijele transportne mreže. To će donijeti korist preduzećima osnovanim kako u Evropskoj uniji, tako i u regionu”, poručio je Zakonjšek.
Širenje koridora na granice sa EU prioritet u 2021. S obzirom da pandemija još uvijek traje, fokus je i dalje na neometanom protoku medicinskih sredstava. Ipak, plan je prvo proširiti sistem Zelenih koridora unutar regiona, kako bi se odnosili i na kvarljivu robu, voće i povrće, žive životinje i povjerljive ekonomske subjekte, a potom i ka EU.
Najavljeno je da će širenje koridora na prelaze sa zemljama EU biti jedan od prioriteta u ovoj godini. Razvoj ovog koncepta bi osigurao da se ne nameću ograničenja ni za jednog vozača ili transportnog radnika pri ulasku u EU. Kad je riječ o našoj zemlji, neophodno je rasteretiti granične prelaze Gradiška, Bosanski Šamac i Bijača ka Hrvatskoj, odnosno EU.
“Koncept Zelenih koridora dokazuje da su Evropska unija i Zapadni Balkan spremni zajednički se suočiti sa istim izazovima. Ova saradnja ogleda se u potrebi da se osigura brzi protok osnovnih dobara, ali uz to želimo promovisati poboljšane modele upravljanja granicama”, objasnio je Zakonjšek.
Za sve ovo neophodno je uvođenje nove, moderne opreme i digitalnih tehnologija na graničnim prelazima, a koristi od takvog modela rada su izuzetno velike.
Moguće uštede i do 800 miliona eura
“Ova inicijativa je promijenila perspektivu regionalne saradnje i pokazala njenu snagu. Sistem je uspostavljen za samo nekoliko sedmica dogovorom stotina aktera iz javnog i poslovnog sektora, kao i regionalnih organizacije koji su radili kao jedno tijelo. Mobilizirali smo sve kapacitete na ‘zelenim prelazima’ omogućavajući oživljavanje trgovine. Identifikovali smo i ‘uska grla’ sistema, što nam je pokazalo put za buduće aktivnosti”, naglasio je Đikić.
On je pojasnio da ukoliko kamion prevozi osnovnu robu, svi relevantni učesnici na relevantnim prelazima poput carina, fitosanitarnih i veterinarskih inspekcija ili inspekcija za hranu dobijaju podatke o tome unaprijed putem sistema za elektronsku razmjenu podataka (SEED), prije nego što pošiljka stigne.
“Cilj nam je da smanjimo čekanje na prelazima za najmanje 30 posto, a usklađeni i zajednički napori nam pokazuju da možemo biti još optimističniji”, poručio je prvi čovjek CEFTA Sekretarijata i dodao: “Prema nekim prognozama, region bi zahvaljujući Zelenim koridorima mogao uštedjeti i do 800 miliona eura, a mi smo posvećeni iskorištavanju potencijala koji ova inicijativa nudi.
Milioni sati godišnje provedeni u čekanju na prelazima ne utječu samo na trgovinu, već i na okoliš. Jedan od prioriteta zelene agende i EU podrške Zapadnom Balkanu je smanjenje zagađenja vazduha. Vjerujemo da su naši napori za ubrzanje trgovine i transporta snažno povezani sa zelenom agendom”.
