Nakon klanjanja podne-namaza i učenja dove na platou Ajvatovice, danas je završena centralna svečanost kulturno-vjerske manifestacije 504. Dani Ajvatovice.
Nekoliko stotina konjanika, koji su dan ranije iz Karaule i iz drugi bh. gradova krenuli prema Pruscu i na tom putu prošli kroz Donji Vakuf, gdje ih je dočekalo više hiljada građana, jutros su nakon tradicionalne prozivke bajraka ispred Handanagine džamije u Pruscu krenuli ka najvećem dovištu muslimana u Evropi.
Sjećanje na pobožne i učene ljude
Konjanici, bajraktari i više hiljada vjernika iz Bosne i Hercegovine, Turske i cijele Evrope pohodilo je podnožje planine Šuljage, sedam kilometara od starog grada Prusca, nekadašnjeg Akhisara (Bijeli Grad).
Tamo se, prema vjerovanjima, učenjak Ajvaz-dedo 40 jutara molio Bogu za vodu. A u sjećanju na uslišenu mu molitvu, zahvaljujući kojoj je Prusac dobio vodu, vjernici već pet stoljeća pohode ovaj kraj.
Vjernicima se na Ajvatovici obratio bivši muftija travnički i predsjednik Organizacionog odbora manifestacije 504. Dani Ajvatovice Nusret ef. Abdibegović.
“Izborom za muftiju travničkog 1994. godine, vođen idejom slobode, vjerom islamom, odgovornosti prema narodu i domovini, sa saradnicima i organizacionim odborom “Dana Ajvatovice”, ponudili smo koncept različitih programskih sadržaja koji su ukjlučivali duhovne kulturne naučne, sportske i obrazovne sadržaje” kazao je Abdibegović.
Naglasivši kako se na ovim prostorima stoljećima čuvalo i očuvalo sjećanje na pobožne i učene ljude kao što su Ajvaz-dedo, Hasan Kjafija, Mustafa Pruščak, Abdibegović je kazao kako se kroz organizaciju “Dana Ajvatovice” kretalo u prostoru i vremenu.
“U proteklih 20 godina imali smo dovoljno snage i strpljena da se uspnemo i dođemo do onog što Ajvatovica danas jeste. Volju i snagu smo crpili iz ljepote naše vjere, ljubavi prema narodu, predanosti domovini i duga prema zavičaju. Danas smo tu gdje jesmo, nismo stigli do cilja. No nismo ni daleko od njega, jer smo odmakli od početka. Na početku su oni što čekaju, a nama nije dato da čekamo, nama je naređeno da vjerujemo i radimo, jer živo ne stoji, on se kreće, ide i prolazi. Naše je da radimo i da se organiziramo. U suprotnom, ostat ćemo na pogrešnom smjeru”, poručio je Abdibegović, koji je završetkom ovogodišnje manifestacije okončao i svoju dužnost predsjednika Organizacionog odbora manifestacije “Dani Ajvatovice”.
Nakon programa, klanjan je podne-namaz i proučena dova.
Najveće dovište muslimana u Evropi
Bajraktare, zadužene predstavnike džemata iz BiH i dijaspore za nošenje zastava, koji su nosili bajrake prema platou Ajvatovice, slijedilo je više stotina posjetitelja ove manifestacije iz BiH, Turske i drugih zemalja. Nakon dolaska na mjesto za koje se vjeruje da je lokalitet na kojem se odvojila stijena kako bi pitka voda došla u Prusac, mnogi vjernici iskoristili su priliku da okuse vodu koju smatraju ljekovitom.
Tradicionalni turski vojni orkestar mehter, koji je ove godine došao ispred Generalštaba Oružanih snaga Republike Turske, nastupio u okviru obilježavanja 504. Dana Ajvatovice. Svečanost je svojim nastupom uveličala i derviška grupa poznatija i kao “nebeski plesači” ili Semazem, hor Hafizi Aja Sofije, turski izvođač ilahija Orhan Čakmak, te domaći horovi i izvođači.
Programu na platou Ajvatovice prisustvovali su također zamjenik reis-ul uleme IZ u BiH Husein Smajić, muftija travnički Ahmed Adilović, premijer SBK-a Tahir Lendo, glavni imam MIZ Donji Vakuf Esad Slipac, savjetnik za vjerska pitanja pri ambasadi Republike Turske u BiH Hasan Atli, mnogobrojni imami i veliki broj vjernika.
Tradicionalna bošnjačka nošnja, topot konjskih kopita, tekbiri i ilahije, molitve i duhovne pjesme koje su zajednički jučer učili konjanici i okupljeni građani u Donjem Vakufu povremeno prekidane pucnjima iz nekada nezaobilaznih “kubura”, oživjeli su jedan prošli, ali nezaboravljeni historijski period.
Ajvatovica je najveće dovište muslimana u Evropi i jedno od najstarijih u BiH. Duboko je ukorijenjena u identitet Bošnjaka. Smještena je u podnožju planine Šuljage i udaljena sedam kilometara od starog grada Prusca. Ajvatovica je specifičnost bosanskih muslimana, jer ima autohtoni karakter.
Ne zna se pouzdano kada je prvi pohod Ajvatovici održan, ali se zna da je Ajvatovica dobila ime po Ajvaz-dedi, islamskom učenjaku i dervišu koji je u 15. vijeku u Bosnu došao sa prostora današnje Turske. Nakon 1947. godine održavanje Ajvatovice bilo je zabranjeno, a tradicija je obnovljena 1990. godine. Jubilarna, 500. manifestacija održana je u junu 2010. godine.
Ajvaz dedo, derviš i islamski učenjak koji se u 15. stoljeću nastanio na prostoru današnjeg Prusca, nakon dugotrajne suše u ovom mjestu, 40 dana i 40 noćio učio je dovu moleći za vodu na stjenovitom predjelu iznad kasabe. Prema predanjima, četrdeseto jutro od dolaska na dovište Ajvaz-dedo je usnio san sudaru dva ovna. Kada se probudio, stijena je bila razdvojena, a iz nje je potekla voda, koju i danas posjetioci Ajvaz-dedine stijene imaju priliku okusiti. Ajvaz-dedino dovište danas je mjesto susreta desetina hiljada muslimana iz BiH, regiona, Evrope i Azije.
Trafika|Ba|AA
