Čelnici država članica NATO-a završili su danas svoj sastanak na vrhu u Bruxellesu, na kojem su potvrdili ambiciozne planove za prilagodbu Saveza do 2030. godine.
Ovo je bio prvi summit na kojem je sudjelovao novi američki predsjednik Joe Biden, koji je doputovao u Europu s jasnom porukom da želi obnoviti i učvrstiti transatlantsko partnerstvo i suradnju, koji su bili prilično uzdrmani u mandatu bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa.
“Mi, čelnici država ili vlada 30 saveznika u NATO-u, okupili smo se u Bruxellesu kako bismo potvrdili naše jedinstvo, solidarnost i koheziju te otvorili novo poglavlje u transatlantskim odnosima u vrijeme kada sigurnosno okruženje s kojim se suočavamo postaje sve složenije”, kaže se u komunikeu, završnom dokumentu summita, napisanom na 50-ak stranica.
U dokumentu su kao izazovi navedeni agresivni potezi Rusije, svi oblici terorizma, potkopavanje međunarodnog poretka temeljena na zajedničkim pravilima i demokraciji, uspon Kine, kibernetičke, hibridne i druge asimetrične prijetnje, uključujući kampanje dezinformiranja, sve sofisticiranije tehnologije, klimatske promjene i svemirske aktivnosti.
Provedba planova za rješavanje ovih izazova traži odgovarajuća sredstva, kako u kontekstu izdataka za nacionalnu obranu, tako i u kontekstu zajedničkog financiranja, navodi se u dokumentu.
Čelnici su se složili da će povećati zajedničko financiranje od 2023. na temelju analize potreba. O konkretnim potrebama za dodatno financiranje razgovarat će se na sljedećem summitu iduće godine u Madridu.
Program reformi NATO-a do 2030. predviđa jačanje političkih konzultacija, jačanje obrane i odvraćanja, otpornost, tehnološku izvrsnost, zajedničke obrambene sposobnosti temeljene na zajedničkim pravilima, osposobljavanje i podršku partnerima, razvoj novog strateškog koncepta, koji će biti potvrđen na summitu u Madridu, i rješavanje pitanja utjecaja klimatskih promjena na sigurnost.
Visoko.co.ba/vijesti.ba
(Visoko.co.ba)
