Ima li života bez društvenih mreža – mora li baš sve da se objavi, da bude vidljivo i dostupno. Dok sjedite sa prijateljima u kafiću, čekate komentar na sliku, lajk, poruku preko vibera, imate li vremena za priču? U današnjem, modernom svijetu kao da sem društvenih mreža ne postoji drugi vid komunikacije, iako je to istovremeno nepoznata teritorija na kojoj vrebaju mnoge zamke. Ne govorimo samo o opasnostima kojima su izloženi najmlađi korisnici već i o činjenici da stvaraju zavisnost i ugrožavaju naš stvarni društveni život. Više pažnje posvećujete mobilnom telefonu, neživoj stvari, nego ljudima koji sjede pored vas. Ukoliko je signal za internet loš, možda ćete dobiti napad nervoze i više ćete se potresti zbog tog problema, nego zbog nečega što ste u razgovoru čuli (ili niste čuli, jer ste bili prezauzeti listanjem „Fejsbuka“). Niste ni svjesni da ste postali zavisnik.
Možda još nije kasno i možete se spasiti. Sara Rafael i Naomi Šimada napisale su priručnik „Exploring the emotional impact of our digital habits“, u kojem su, uz pomoć stručnjaka iz različitih oblasti, pokušale da objasne kako da uživamo u svemu što nude društvene mreže, a da sačuvamo mentalno zdravlje.
Izgubljena veza sa realnim svijetom
Nekada su ljudi željeli da izgledaju savršeno poput filmskih zvijezda, da imaju baš takav nos ili usta, a danas plastičnim hirurzima donose svoje selfije. Zaboravljaju da ni te slike nisu stvarne. Prednja kamera na telefonu ima filtere koji automatski uljepšavaju lice. Postoje i razne alatke koje mogu da „koriguju“ fotografiju, ali to i dalje nećete biti stvarni vi. Kada pogledate pravi selfie, onaj u ogledalu, mogli biste da se razočarate. Da biste izbjegli problem, jednostavno se slikajte iz daljine umjesto iz neposredne blizine.
Virtualizacija je narušila i promijenila sve vrijednosti
„Instagram“ je promijenio pravila turizma. Danas je izuzetno važno pokazati pratiocima gdje smo otišli na odmor, „čekirati“ se u centru neke svjetske metropole ili na egzotičnoj plaži, jer ako nemate fotografiju s putovanja, kao da niste ni bili tamo. Ako ste već imali sreće da se na tom mjestu nađete, onda uživajte svim čulima i ne posmatrajte njegove atrakcije kroz kameru na telefonu. Snimajte tek kada se nagledate.
Možemo li da se zaljubimo u osobu koju nismo upoznali lično, sa kojom se nikad nismo sreli? Izgleda da je u ovoj digitalnoj eri sve moguće. Dvoje od petoro ljudi između 22 i 50 godina trenutno koriste ili su bar jednom koristili neki online servis za upoznavanje, u šta spadaju i aplikacije i društvene mreže. To je oko 40 odsto svjetske populacije. I svi prvo padaju na fotografiju, iako su svjesni da je vjerovatno prošla kroz najmanje dva filtera. Za prvi utisak je važan nečiji lik, ali za nešto dugotrajnije presudna je – ličnost. Osoba koju „upoznajete“ preko društvenih mreža samo je pola ličnosti. Druga polovina je ono sa čime ćete biti u vezi i što se računa u stvarnom svijetu. Zato budite na oprezu.
Zavisnost od društvenih mreža je bolest kao i svaka druga
“Fejsbuk“, „Instagram“ i ostali virtuelni „virusi“ ozbiljno mogu da ugroze vaše zdravlje. Ne samo mentalno, koje je svakako prvo na udaru. Pored anksioznosti, depresije i insomnije, prijete glavobolje, kao i oboljenja kostiju i kičmenog stuba, jer ste zbog držanja telefona i tipkanja po ekranu uvijek u istom položaju. Problem je toliko uzeo maha da su oformljene i ozbiljne online grupe pomoći zavisnicima od društvenih mreža, sa kojima rade stručnjaci iz oblasti psihologije.
Izvor: lepotaizdravlje.rs
