Vrtoglavo poskupljenje osnovnih životnih namirnica u Bosni i Hercegovini se ne zaustavlja. Posljednje u nizu, frapantno visoku cijenu dostiglo je i suncokretovo ulje. U većini prodajnih centara ono domaće, koje se i najviše kupuje, košta 4,85 KM, odnosno skuplje je za 1,35 KM.
Poskupljenje je prvo tokom vikenda zabilježeno u manje zastupljenim marketima, a od jučer i u najvećem bh. trgovačkom lancu. Riječ je o proizvodu jedine domaće kompanije za proizvodnju ulja u BiH, Bimal, odakle su prije nepune dvije sedmice poručili da građani nemaju razloga za bilo kakvu zabrinutost po pitanju nestašice ovog artikla jer imaju osigurane višemjesečne količine. O mogućem poskupljenju, tada nije bilo najava.
Primorani uvoziti
Na flašama ulja, koje se prodaje po višoj cijeni, utisnut je datum proizvodnje 10. mart 2022. godine. Kako su iz Bimala potvrdili za portal Raport nivelacija cijena napravljena je u skladu sa svjetskim tržištem i aktuelnim mogućnostima za nabavku suncokretovog sjemena. Pojasnili su kako je sukob između Rusije i Ukrajine onemogućava da dođu do povoljnih uslova nabavke sirovine.
“Ove dvije zemlje su jedne od najvećih proizvođača i izvoznika suncokreta i suncokretovog ulja, i aktuelni sukob generalno vrši veliki pritisak na industriju jestivog ulja. Tržište Bosne i Hercegovine je trenutno dobro snabdjeveno, a Bimal kao i ranije prioritet daje domaćem tržištu“, kazali su.
Iz Bimala su naveli i kako se ne mogu osloniti na sjeme uljarica iz BiH te da sirovinu moraju uvoziti, odnosno kupovati na inostranim tržištima. Ministarstvo poljoprivrede FBiH je nedavno saopćilo kako je otkup uljarica u BiH garantiran te da poticajne mjere daju sigurnost u bavljenju ovom proizvodnjom. U prošloj godini svim proizvođačima osigurano je 450 KM po hektaru proizvedene uljarice, a ove godine kroz različite mjere, prema riječima ministra Šemsudina Dedića, ta podrška će biti i veća.
Nestašica u svijetu
Kako je Agroklub ranije pisao, sukob u Ukrajini je izazvao deficit ovog ulja na svjetskom tržištu. Ondje je obustavljena prerada suncokretovog sjemena, ali i izvoz, što utiče na obim isporuke. Ukrajina i Rusija su najveći svjetski proizvođači suncokreta i njegovih derivata.
Prema američkom Ministarstvu poljoprivrede (USDA) Argentina je peti najveći svjetski izvoznik suncokretovog ulja i treći izvoznik brašna suncokretovih sjemenki. Međutim, i argentinska berza žitarica saopćila je da bi urod suncokreta u ovoj zemlji mogao pasti ispod nedavne prognoze o nižim prinosima i višku padavina. Saopštenje je došlo u trenutku kada se međunarodni kupci bore da osiguraju zalihe.
Euractiv navodi kako su evropski trgovci na malo počeli poduzimati drastične korake, odnosno ograničavaju količine kupovine suncokretovog ulja po potrošaču, uslijed stalnih strahova da će rat u Ukrajini izazvati nestašicu hrane i izazvati paničnu kupovinu. Kako piše ovaj medij, Ukrajina je odgovorna za preradu između 35 i 45% suncokretovog ulja u Evropskoj uniji.
Prema procjenama Evropske asocijacije za biljno ulje, Fediol, raspoložive zalihe sirovog ulja u EU će trajati između četiri do šest sedmica, s tim da se nakon toga očekuje manjak rafiniranog/flatiranog suncokretovog ulja. Ulje sjemenki suncokreta je esencijalni sastojak velike proizvodnje hrane, široko se koristi za pripremu konzervi, umaka, majoneza, preljeva za mazanje i pekarskih proizvoda. To je također jedna od preferiranih opcija za prženje u hotelskom, restoranskom i ugostiteljskom sektoru i ključna komponenta za oleohemijsku i energetsku industriju, na primjer u proizvodnji biodizela.
Alternative ulju suncokretovih sjemenki kao što su ulja repice, kokosa, palme i soje su dostupne, ali cijeli sektor biljnog ulja također doživljava skok cijena piše Agroklub.
(Haber.ba)
