Pandemija COVID-19 koja je pogodila i Bosnu i Hercegovinu, pokazala je niz strukturnih slabosti domaće ekonomije, što se najviše osjetilo na tržištu rada u FBiH. Rigidna zakonska regulativa nije omogućila poslodavcima fleksibilnost da zadrže radnike, što je dovelo do masovnog otpuštanja radne snage. Procjena je da je par desetina hiljada radnika tokom pandemije ostalo bez posla. Dodatna otpuštanja se očekuju i u ovoj godini, navode u svojoj analizi stručnjaci Udruženja Multi.
U cilju što boljeg unapređenja zakonodavnog okvira, istraživački tim ispred Udruženja Multi Faruk Hadžić, Merisa Hasić i Admir Čavalić, analizirali su postojeći Zakon o radu FBiH sa izmjenama i dopunama koje su se desile u 2018. godini, u cilju utvrđivanja potreba za neophodnim izmjenama i unapređenja zakonodavnog okvira, uz prijedloge niza izmjena i dopuna, kako bi se u budućnosti lakše odgovorilo za rastuće izazove.
U sklopu prijedloga za unapređenje zakonodavnog okvira vezano za radno zakonodavstvo, predloženo je:
- Uvođenje nove kategorije radnika – samozaposlenika (freelanceri)
- Dodatno preciziranje mogućnosti dodatnog rada, te rada van prostorija poslodavca putem rada od kuće.
- Definisanje uslova za ostvarivanje prava na korištenje trudničke i porodiljske naknade za pojedine kategorije radnica koje su jedini zaposlenici u obrtima.
- Mjerenje radnog učinka kroz preciziranje fiksnog i varijabilnog dijela plate.
- Smanjivanje zloupotreba vezano za prelazak sa ugovora na određeno, na ugovor na neodređeno.
Niz je prijedloga i mjera kojim bi se kroz izmjene i dopune Zakona o radu FBiH postojeće zakonsko rješenje unaprijedilo u korist svih aktera – Vlade FBiH, predstavnika sindikata i poslodavaca.
U cilju modernizacije tržišta rada potrebno je promijeniti nekoliko postojećih zakonskih rješenja na način da se osigura:
Zakonsko definisanje rada od kuće, što uključuje definisanje radnog vremena, prava radnika i poslodavaca i osiguranje uslova za rad.
Pravo radnika na punu platu i druga prava u slučaju skraćenog radnog vremena izazvano zdravstvenim, sigurnosnim i ekonomskim razlozima, o čemu odlučuje nadležno ministarstvo, pri čemu finansiranje prava radnika pada na teret poslodavca samo za rad obavljen kod poslodavca, a razliku finansiranja prava do punog radnog vremena pokrivaju različiti fondovi (zdravstveni, socijalni i sl.). Od ovog se izuzimaju vlasnici koji imaju udio vlasništva u privrednom subjektu 20% i više.
U slučajevima prekida ekonomske aktivnosti zbog proglašenog stanja prirodne i druge nesreće ili zabrane rada potrebno je uvesti kategoriju radnika na čekanju, što ne znači prekid ugovora o radu, a finansiranje ovih radnika do nivoa minimalne plate uključujući prateće doprinose preuzima država.
Regulisanje dopunskog rada što omogućava da se radnici dopunski zaposle, a istovremeno omogućava poslodavcima da osiguraju privremeno i povremeno zapošljavanje radnika radi svojih potreba. Maksimalno dopunski rad može trajati 12 sati sedmično uz potpisivanje ugovora o radu sa poslodavcem.
Obračun plata u FBiH treba zakonski precizirati kako bi se sve plate kroz zaključivanje ugovora o radu, definisale u bruto iznosu. Ova formulacija ima niz prednosti, prije svega za radnike, gdje bi dolazilo do automatskog povećanja neto plate radnika, ukoliko bi došlo do smanjivanja stopa doprinosa. Ovom formulacijom, gdje bi radnik zadržao isti iznos bruto plate, svako smanjenje poreza na dohodak i doprinosa, dovelo bi automatski do povećanja neto plate, tako da tu razliku poslodavac ne može zadržati za sebe.
U Zakon o radu FBiH, potrebno je uvesti kategoriju samozaposlenik ili samozaposleno lice (freelancer), kako bi se ova kategorija zakonski prepoznala, te omogućilo regulisanje prava i obaveza putem drugih zakona, poput Zakona o doprinosima, Zakona o porezu na dohodak, Zakona o penzijsko invalidskom osiguranju i Zakona o zdravstvenom osiguranju FBiH. Na ovaj način značajno smanjio rad na crno, uvele nezaposlene osobe u sistem, povećali bi se prihodi kako budžetskih, tako i vanbudžetskih fondova, te generalno popravio i unaprijedio poslovni ambijent u BiH. Radnicima bi se ovako omogućilo da mogu raditi sami za sebe, da legalno budu dio sistema, da se registruju, ukoliko takva djelatnost dopušta, rad od kuće, da se odjave sa Službi za zapošljavanje, te da budu dio legalnog sistema i da državi plaćaju određeni dogovoreni iznos paušala, koji će im se priznati u radni staž, te da budu osigurani.
Također, kroz izmjene zakonske regulative, precizirali bi se uslovi za prelazak iz statusa samozaposlenika na viši nivo pravnog statusa, poput obrta ili doo-a.
U Zakonu o radu FBiH, trebalo bi precizirati da vlasnice obrta, koje su ujedno i jedine zaposlene osobe, ukoliko odu na trudničko i porodiljsko odsustvo, mogu privremeno zatvoriti svoj obrt, te da u tom slučaju teret doprinosa i porodiljske naknade, kao i naknade plate ide prema službama za zapošljavanje, lokalne zajednice u kojoj je obrt registrovan, čime bi se ispravila diskriminacija ovih osoba.
Radni učinak treba jasno precizirati kroz Zakon o radu, kao i omjer fiksne i varijabilne plate. Fiksna plata ne bi smjela ići ispod 50% ukupnog iznosa definisane bruto plate, ali ni više od 70%. Ovo je vrlo bitno za rad javnom sektoru, čime bi došlo do povećanja efikasnosti zbog primjene varijabilnog dijela plate, pogotovo u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti.
U zakonu o radu, potrebno je jasno precizirati kada radnik može za ugovora na određeno preći na ugovor na neodređeno kod istog poslodavca, kako bi se eliminirale zloupotrebe, koje primjenjuju poslodavci.
