Evropska unija poručila je Ukrajini da su joj vrata i dalje otvorena, unatoč tome što u petak neće potpisati najavljene sporazume s EU-om, ali opća je ocjena da je “zlatna prigoda” u Vilniusu propuštena jer bi moglo proći dosta vremena dok se ne pojavi nova.
Litvanska prijestolnica u četvrtak navečer ugostila je čelnike zemalja EU-a na neformalnom sastanku, kojima se nakon toga na radnoj večeri priključio i ukrajinski predsjednik Viktor Janukovič, unatoč tome što je prošle sedmice Uniji okrenuo leđa u vidu odustajanja od sporazuma o pridruživanju i sporazuma o slobodnoj trgovini s EU-om.
Danas se u Vilniusu održava summit Istočnog partnerstva, programa EU-a pokrenutog 2009. čiji je cilj Uniji približiti bivše sovjetske republike, uključujući i Ukrajinu.
Janukovič je na ovom skupu trebao potpisati strateške sporazume s EU-om, važne Uniji jer je Ukrajina ogromna zemlja u njezinom susjedstvu, ali je prošle sedmce očito nakon intenzivnog pritiska Moskve objavio da nije spreman na taj korak te da će umjesto toga oživiti ekonomski dijalog s Rusijom. Nije poznato što je ruski predsjednik Vladimir Putin ponudio Janukoviču da promijeni stav, ali diplomati kažu da se vjerojatno radi o boljem ugovoru oko isporuke plina kao i boljim uvjetima vraćanja 1,3 milijarde duga.
U glavnom gradu Litvanije, zemlje koja u ovom polugodištu predsjeda EU-om, u četvrtak je bio i ukrajinski opozicioni političar, bokserski prvak Vitalij Kličko, službeni kandidat na sljedećim ukrajinskim predsjedničkim izborima, te je govorio u parlamentu, dok se u Kijevu i dalje nastavljaju protesti proevropski orijentisanih građana koji traže okretanje prema zapadu a ne prema Rusiji. Janukovičeva prisutnost u Vilniusu ipak pokazuje, kako ocjenjuju analitičari, da on ne želi srušiti mostove iza sebe.
Evropska unija mu također poručuje da mostovi nisu srušeni, da su vrata Ukrajini i dalje otvorena. Poruku o otvorenim vratima Ukrajini su uputile, među ostalima, litvanska predsjednica Dalia Grybauskaite i njemačka kancelarka Angela Merkel. Neki analitičari međutim ocjenjuju da je Vilnius velika propuštena prilika jer bi sada moglo proći i nekoliko godina dok se ne pojavi nova.
Kako bi dogovorili zajedničko stajalište za večeru na koju je stigao ukrajinski predsjednik, navodno su se ranije sastali njemačka kancelarka Angela Merkel, francuski predsjednik Francois Hollande i britanski premijer David Cameron. Najavljeno je bilo i da će se s Janukovičem sastati i predsjednik Evropskog vijeća Herman van Rompuy. Njemačka je posebno zainteresovana za to pitanje jer je upravo ona trebala primiti na liječenje bivšu premijerku Juliju Timošenko, koja se nalazi u zatvoru, a čije je puštanje bio jedan od uvjeta za potpisivanje sporazuma.
Timošenko je u ponedjeljak najavila da započinje štrajk glađu u znak podrške svojim sugrađanima koji danima protestuju na Trgu nezavisnosti u Kijevu. Nepotpisivanje sporazuma na neki je način i poraz evropske diplomatije, koju su intenzivno vodili bivši predsjednik EP-a Pat Cox i bivši poljski predsjednik Aleksandar Kwasniewski. Razočaran je i evropski povjerenik za proširenje Štefan Fuele koji je u četvrtak sudjelovao na poslovnom forumu u Vilniusu i kazao da Ukrajina rizikuje svoju ekonomsku budućnost odbijajući potpisivanje sporazuma s EU-om i okrećući se Rusiji.
Ko se s kim sastao i što je na večeri rekao svojim evropskim kolegama Viktor Janukovič, moglo bi se saznati u petak na konferenciji za novinare po završetku summita Istočnog partnerstva.
Međutim, prije toga, bez obzira na Ukrajinu koja je trebala biti glavni događaj, i druge zemlje Istočnog partnerstva imaju u planu parafiranje i potpisivanje nekih sporazuma. Na summitu sudjeluju čelnici Armenije, Azerbajdžana, Moldavije, Gruzije i Bjelorusije.
Evropska unija parafirat će sporazume o pridruživanju s Gruzijom i Moldavijom, čime će one započeti put prema potpisivanju tih sporazuma, koji je Ukrajina već bila prošla. Azerbajdžan će potpisati ugovor o viznom režimu što je još jedna važna tema na stolu između Unije i istočnih partnera. Njima je naravno veoma stalo uspostaviti s EU-om bezvizni režim.
Armenija i Bjelorusija zasad su s manjim izgledima da se približe EU-u.
Bjelorusija je najdalje od bilo kakvih sporazuma, sve dok u njezinim zatvorima borave politički zatvorenici. Stoga su paralelno sa summitom Istočnog partnerstva bjeloruski aktivisti u Vilniusu organizovali nekoliko okruglih stolova i radionica kojima žele privući pozornost na činjenicu da je ta zemlja, geografski susjed EU-a, i dalje daleko od Unije, koja ni različitim kombinacijama angažmana i sankcija nije uspjela postići rezultat s predsjednikom Aleksandrom Lukašenkom, koji jedini od šefova država i vlada šest zemalja Istočnog partnerstva ne dolazi u Vilnius već njegovu zemlju predstavlja ministar vanjskih poslova.
Agencije|Trafika|Ba
