Na sarajevskom groblju Vlakovo završena je prva faza izgradnje krematorija vrijednog više od 2,5 miliona KM, koji bi trebao da bude završen do 2020. godine.
S obzirom da nivou FBiH ni Kantonu Sarajevo, Zakonom o komunalnim djelatnostima još uvijek nije definirana pogrebna djelatnost “kremiranje”, sve navodi na to da je riječ o još jednom projektu koji će postati legalan tek kada se završi njegova izgradnja, s obzirom da ne postoji zakonska regulativa za njegovim sprovođenjem.
Iako radovi na izgradnji uveliko traju, ministar komunalne privrede i infrastrukture u Vladi KS Srđan Mandić, u razgovoru za Akta.ba je kazao kako izgradnja krematorija uopće nije planirana za tekuću godinu.
“Trenutno se u okviru ovog projekta odvijaju tzv. pripremni radovi kroz prvu fazu za koju su ranije planirana sredstva u iznosu od 150.000 KM. Ono što trenutno znamo jeste da će projekat biti ponovo aktualiziran kad se za to steknu sve zakonske pretpostavke, ali i nakon što se uradi detaljna revizija projekta koja do sada nije napravljena”, rekao je Mandić.
Pojašnjava kako je u pitanju objekat za koji jasno postoji interes i potreba, te da će u skladu sa tim ministarstvo nastojati da ga uvrsti u budžet za 2020. godinu.
Da apsurd bude još veći, izvršni direktor KJKP Pokopa Sarajevo, Asmir Hodžić u svom nedavnom istupu kazao je kako bi od naredne godine na groblju Vlakovo trebalo da bude završen i stavljen u funkciju prvi krematorij u BiH.
Hodžić je u razgovoru za naš portal kazao da će cijeli projekt izgradnje krematorija koštati od 2,5 do 2,8 miliona KM. Potvrdio nam je da projekat nastavlja planiranim tokom, te da nema nikakvog razloga da do izgradnje ne dođe.
“Zvanično je završena prva faza izgradnje objekta uz male poteškoće. Prilikom izgradnje naišli smo na tri podzemna kabla elektrodistribucije Sarajevo koji su bez znanja Zavoda za izgradnju KS postavljeni baš na mjestu gdje se gradi objekat. Ti radovi se trenutno rješavaju i time se finaliziraju prvi radovi. Odmah krećemo sa tenderom za drugu fazu. Planirana dinamika izgradnje neće biti narušena, iako nailazimo na pojedine administrativne i tehničke probleme”, rekao je Hodžić.
Podsjećamo, cijela izgradnja krematorija planirana je da se uradi kroz dvije faze. Realizacija prve faze izgradnje krematorija, obuhvata konstruktivne, građevinske radove kao i uvođenje neophodnih komunalnih priključaka i nabavku peći. Faza koja se trenutno sprovodi po tenderu koštala je 448.500,00 bez PDV-a, a glavni izvođač radova je firma Prograd iz Žepča.
Druga faza realizacije podrazumjeva krovopokrivačke radove i dio zanatskih radova za koje su kako je Hodžić kazao već dobili dio sredstava, i za koju će uskoro biti raspisan javni poziv.
IZ GODINE U GODINU CIJENA IZGRADNJE SE POVEĆAVALA
Ideja o sprovedbi ovog projekta traje još od 2008. godine kada je njegova prvobitna cijena sa građevinskom cjelinom iznosila je cca 600,000,00 KM za koju Kanton Sarajevo tada nije imao sredstava. 2015. godine cijena izgradnje porasla je na 1,4 miliona KM, 2017. godine kada je ponovo pokrenuta inicijativa za ovim projektom cijena je došla na 1,9 miliona KM, da bi sada iznosila skoro 2,8 miliona KM uz obrazloženje da će “kremiranje u Sarajevu biti puno jeftinije”.
Tomislav Grizelj, direktor kompanije Grizelj, koja se više od 35 godina bavi prodajom opreme za kremiranje za Akta.ba kaže da danas nema nikakve ekonomske opravdanosti za izgradnju ovako skupog projekta.
“Nekoliko puta sam skretao pažnju nadležnima na ovaj projekat. Jasno je da ovdje nema nikakvog govora o potrebama građana, već potrebama pojedinaca. Potrebe građana su minimalne. Osim zakonskih regulativa, ne postoje niti tehničke regulative za izgradnju ovakvih postrojenja a niti odredbe kojima bi mrtvozornik mogao da odobri kremiranje. Mi smo još davno uradili cijeli projekat izgradnje krematorija čija cijena realno ne bi prešla 800.000 KM. Ali očito nije postojala volja, jer dosadašnje vlade nisu uspjele ili htjele osigurati finansijska sredstva za gradnju. Sada kada je projekat skoro duplo skuplji navodno postoje sredstva”, kaže Grizelj.
Po njegovim analizama cijena peći za kremiranje se kreće od 180 do 250,000 eura, a Pokop planira nabaviti dvije peći.
Da u našoj zemlji ne vlada toliki interes za kremiranjem pokazuje podatak da je u 2018. godini samo 35 osoba iz BiH kremirano u zagrebačkom krematoriju.
“Za ovaj projekat nije urađena fizibiliti studija izvodljivosti i opravdanosti izgradnje kompleksa krematorij uz Gradsko groblje Vlakovo. Investicija od skoro 2,8 miliona KM, sa godišnjim kremiranjem 50 posmrtnih ostataka i kremiranjem anatomsko – patohistološkog otpada na bazi 10 godina cijena kremiranja iznosit će preko 5.000.00 KM, a za 100 godina bi cijena za kremiranje bila 500,00 KM, bez ikakvih drugih ovisnih troškova, anuiteta, energenata, električne energije, radne snage, održavanja, osiguranja i drugog”, pojašnjava Grizelj.
IZMJENA RP I SUMNJA U NELEGALNU GRADNJU
S obzirom da se groblje nalazi na području Općine Ilidža rađena je i izmjena Regulacionog plana “Groblje Vlakovo” za potrebe izgradnje krematorija, koji je glasom većine i usvojen.
Kako saznajemo, jedan dio vijećnika bio je protiv ovog plana jer su sumnjali na neregularnosti i nelegalnu gradnju.
Inicijativa za izmjenu i dopunu regulacionog plana “Groblja Vlakovo” došla je od strane KJKP Pokop, a u cilju izgradnje sadržaja neophodnih za funkcioniranje groblja, te radi obezbjeđivanja većeg broja mjesta za sahranjivanje umrlih lica.
Ovaj regulacioni plan, osim proširenja samog groblja, obuhvata naravno i izgradnju kompletne infrastrukture, kao i ozelenjavanje površina, izgradnju centralnog objekta sa krematorijem i memorijalnim centrom, proširenje parkinga, ali i izgradnju drugih objekata koji opslužuju groblja.
Ukupan budžet KJKP Pokop za 2019. godinu je 3.999.900,00 KM a samo mali dio izdvaja se za ovaj projekat. Nije poznato sa koliko je novca završena prva faza, a niti koliko će sredstava biti potrebno za nastavak izgradnje.
Da li će “u bliskoj budućnosti” građani stvarno imati mogućnost kremiranja na gradskom groblju Vlakovo kako to najavljuju iz ovog javnog preduzeća, ili će sve ostati samo još jedna nimalo jeftina promašena investicija, ostaje da se vidi.
Podsjećanja radi, krematorij u Visokom je napravljen kroz tri faze na sličan način i nikada nije dobio dozvolu za rad.
(Izvor:akta.ba)
