Nakon što je Vlada FBiH, na današnjoj sjednici u Sarajevu, utvrdila prijedloge tri zakona iz oblasti suzbijanja korupcije i organiziranog kriminala, premijer Federacije BiH Nermin Nikšić zatražit će od predsjedavajućih Predstavničkog i Doma naroda Parlementa FBiH Fehima Škaljića i Radoja Vidovića, zakazivanje sjednica parlamentarnih domova na kojima će istovremeno biti razmatran set od svih osam zakona koje je Vlada FBiH, u formi nacrta ili prijedloga, utvrdila na 84. i 85. sjednici.
Riječ je o strateški važnim zakonima: o prekršajima, o javno-privatnom partnerstvu, o privrednim društvima, o inspekcijama, o izmjenama i dopunama Zakona o registraciji poslovnih subjekata, o suzbijanju korupcije i organiziranog kriminala, o oduzimanju nezakonito stečene imovine i o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona.
Usvajanje i početak primjene ovih zakona znači jaču državu, više posla, bolje uvjete poslovanja i veću mogućnost da kriminal i kriminalci konačno počnu ozbiljnije biti sankcionirani. Rješenja ponuđena ovim zakonima usmjerena su na dobrobit svih građana FBiH, a njihovo usvajanje i početak primjene znače jaču državu, više posla i bolje uvjete poslovanja.
UTVRĐEN PRIJEDLOG ZAKONA O ODUZIMANJU NEZAKONITO STEČENE IMOVINE FBiH
Vlada FBiH jednoglasno je utvrdila Prijedlog zakona o oduzimanju nezakonito stečene imovine, kojim se uređuju uslovi i postupak oduzimanja imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom u FBiH, upravljanje privremeno i trajno oduzetom imovinom i osnivanje organa nadležnih za upravljanje oduzetom imovinom.
Osnovni cilj donošenja ovog zakona je da se na sveobuhvatan, prezican i jednostavan način urede pravila postupka unutar kojeg će se moći efikasno otkriti, osigurati i, po potrebi, privremeno ili trajno oduzeti imovinska korist proistekla iz zakonom zabranjenih i kažnjivih radnji koje imaju obilježja krivičnog djela ili prekršaja, propisanih važećim zakonodavstvom u FBiH. Poseban cilj novog zakona je uspostavljanje efikasnog mehanizma za upravljanje imovinom koja je na osnovu ovog i drugih zakona u Federaciji BiH privremeno ili trajno oduzeta.
Na ovaj način se otklanjaju brojne prepreke sa kojima se u svom radu susreću pravosudne i institucije za provođenje zakona kada je riječ o efikasnom provođenju odredbi Krivičnog zakona FBiH, Zakona o prekršajima i drugih propisa koji jasno propisuju da niko ne može zadržati protivpravno stečenu imovinsku korist. To se može vidjeti iz niza odredbi važećih propisa u FBiH koje onemogućavaju efikasnu primjenu instituta oduzimanja imovinske koristi pribavljenje krivičnim djelom ili prekršajem.
Uočeni nedostaci se najprije tiču činjenice da važeće zakonodavstvo ne omogućava vođenje postupka za oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom u situacijama i okolnostima koje su povezane sa takozvanim „negativnim procesnim pretpostavkama” (smrt ili bjekstvo optuženih i drugo), iako trenutno važeće zakonodavstvo predviđa da niko ne može zadržati protivpravno stečenu imovinu.
Propisivanjem postupka koji će otkloniti ove prepreke se, između ostalog, dostižu i međunarodni standardi u zakonskom normiranju materije oduzimanja nezakonito stečene imovine. Nadalje, vrlo važno pitanje privremenog oduzimanja imovinske koristi, koje je nužan preduslov za efikasno vođenje postupka za trajno oduzimanje, je prema važećim odredbama Zakona o krivičnom postupku uređeno odredbom iz člana 416. tog zakona, koja predviđa mogućnost određivanja privremenih mjera osiguranja od strane suda, kojom prilikom se zakonodavac poziva na odgovarajuća pravila izvršnog postupka koja bi trebala urediti ovu vrlo složenu materiju. Međutim, oblast sudskih mjera osiguranja trenutno je uređena u okviru Glave X Zakona o parničnom postupku, što ukazuje na činjenicu kako u postojećim uslovima krivično-pravni propisi skoro da onemogućavaju efikasno osiguranje imovinske koristi čije porijeklo se ispituje radi donošenja konačne odluke suda o oduzimanju.
To predstavlja veliki nedostatak, uzme li se u obzir da je takozvano privremeno oduzimanje prihoda stečenih krivičnim djelom relevantan međunarodni standard kojim se trebaju osigurati adekvatne zakonske i institucionalne pretpostavke za efikasno otkrivanje i onemogućavanje korištenja imovine za koju se sumnja da je stečena vršenjem krivičnih djela do konačne odluke nadležnog organa.
Na kraju, može se primjetiti kako posljednja faza u postupku oduzimanja imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom, koja se odnosi na izvršenje sudskih odluka koje sadrže mjeru oduzimanja i upravljanja oduzetom imovinom, u značajnoj mjeri nije uređena postojećim propisima. Ovakvo stanje dovodi do izuzetno malog broja izvršenih odluka sudova kojima je određeno oduzimanje nezakonito stečene imovine. Sve navedeno ukazuje da, pored činjenice kako je predmetna materija uređena u nekoliko različitih propisa, oni ipak nisu uzajamno usklađeni i funkcionalno povezani.
Na ovaj način, institucije za provođenje zakona u cjelini ne mogu pokazati potrebnu efikasnost u svom radu, barem kada je riječ o oduzimanju nezakonito stečene imovine, što značajno utječe na stepen povjerenja građana u javnu vlast i sposobnost institucija sistema da osiguraju jednakost svih pred zakonom. Postoje brojni i argumentirani razlozi za donošenje jednog ovakvog propisa.
Predloženi zakon je kreiran kao lex specialis kojim se namjeravaju otkloniti sve normativne prepreke za primjenu instituta oduzimanja nezakonito stečene imovine koje trenutno egzistiraju u praksi, odnosno, stvoriti svi neophodni uslovi potrebni za efikasno utvrđivanje, privremeno oduzimanje, te oduzimanje i upravljanje takvom imovinom. Provođenje ovog zakona osigurano je kroz postojanje pravosudnih organa tužilaštava i sudova, agencija za provođenje zakona, a njime se predviđa i osnivanje federalne agencije za upravljanje oduzetom imovinom kako bi se omogućila njegova potpuna primjena u praksi.
UTVRĐEN PRIJEDLOG ZAKONA O SUZBIJANJU KORUPCIJE I ORGANIZIRANOG KRIMINALA
Federalna vlada utvrdila je Prijedlog zakona o suzbijanju korupcije i organiziranog kriminala u Federaciji Bosne i Hercegovine. Ovim zakonskim rješenjem uređuje se osnivanje, organizacija, nadležnost, ovlaštenja i način rada Posebnog odjela Federalnog tužilaštva za suzbijanje korupcije, organizovanog i međukantonalnog kriminala, osnivanje, organizacija, nadležnost i postupanje Posebnog odjela Vrhovnog suda za korupciju i organizovani kriminal, način izbora posebnog federalnog tužioca za suzbijanje korupcije i organizovanog kriminala, njegovog zamjenika i tužioca u Posebnom odjelu tužilaštva, način rukovođenja Posebnim odjelom tužilaštva i rad posebnog tužioca, njegovog zamjenika i tužioca u Posebnom odjelu tužilaštva.
Također, uređuje se način izbora sudija Posebnog odjela suda, saradnja organa uprave, upravnih organizacija i drugih tijela, pravnih osoba i osoba s Posebnim odjelom tužilaštva, ovlaštenja Posebnog odjela tužilaštva spram rada kantonalnih tužilaštava i finansiranje rada Posebnog odjela tužilaštva i Posebnog odjela suda. Zakon ukupno sadrži 42 člana sistematizirana unutar šest poglavlja. Jedno od njih je posvećeno organizaciji, nadležnostima i djelovanju Posebnog odjela tužilaštva koje treba da predstavlja organizacionu jedinicu Federalnog tužilaštva.
Zakonom je ustanovljena stvarna nadležnost posebnog odjela tužilaštva za istraživanje i krivični progon krivičnih djela organizovanog kriminala, korupcije, zloupotrebe opojnih droga, teških oblika privrednog kriminala, kao i krivičnih djela kojima se ugrožava rad pravosuđa u ovom području. U cilju efikasnijeg obavljanja funkcije krivičnog progona za ova krivična djela u Zakonu je uređen način rada Posebnog odjela tužilaštva, te način saradnje sa kantonalnim tužilaštvima. Cilj Zakona je da se Posebni odjel tužilaštva može baviti progonom počinioca teških oblika krivičnih djela korupcije i organizovanog kriminala kako bi se ostvarila svrha njegovog donošenja. U tu svrhu Zakon sadrži i odredbe o obaveznoj saradnji Posebnog odjela tužilaštva sa drugim institucijama javne vlasti.
Značajno je istaći kako su Zakonom uređeni modaliteti efikasnijeg otkrivanja i procesuiranja grupa za organizovani kriminal. Jedan od predviđenih instrumenata se tiče mogućnosti dodjeljivanja statusa saradnika pravosuđa osobama pripadnicima grupa za organizovani kriminal, koje bi svojim iskazom značajno mogle doprinijeti ovom cilju. Na ovaj način je institut imuniteta od krivičnog progona iz Zakona o krivičnom postupku FBiH, dodatno postupno razrađen i preciziran kako bi se uredila sva bitna pitanja koja su preduvjet njegove efikasne primjene u praksi. Opravdano se može očekivati da će tužioci u postupanju na predmetima organizovanog kriminala ovakvim zakonskim rješenjima dobiti novi instrument koji bi im mogao pomoći u radu na takvim predmetima.
Na koncu, Zakon uređuje procedure izbora i opoziva tužioca u Posebnom odjelu tužilaštva pri čemu se treba istaći kako su ponuđena rješenja usklađena sa Zakonom o visokom sudijskom i tužilačkom vijeću Bosne i Hercegovine koje je u konkretnom slučaju nadležno za imenovanja tužioca, usaglašavanje unutrašnje organizacije Posebnog odjela tužilaštva i druga srodna pitanja. Uređena su i pitanja organizacije i nadležnosti Posebnog odjela suda pri Vrhovnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine koji bi bio nadležan za postupanja u postupcima gdje je Posebni odjel tužilaštva podigao i zastupao optužnicu.
Također, ove odredbe su usaglašene sa Zakonom o Visokom sudijskom i tužilačkom vijeću u pogledu imenovanja sudija u ovom odjelu. Četvrto poglavlje uređuje zaštitu i tajnost podataka i informacija u radu Posebnog odjela tužilaštva i Posebnog odjela suda. Radi se u vrlo bitnim pitanjima, jer je predviđeno da se pred ovim pravosudnim institucijama vode istrage i suđenja za vrlo teška i složena krivična djela čije uspješno procesuiranje uveliko zavisi od osiguranja integriteta svih informacija i podataka koji se tiču tih postupaka.
U okviru petog poglavlja Zakona su uređena pitanja finansiranja rada institucija koje se ustanovljavaju ovim zakonom, uključujući i sredstva za provođenje posebnih operativnih i istražnih radnji kao i plaće tužioca i sudija koji rade u ovim pravosudnim institucijama. Predstavnički dom Parlamenta FBiH je nakon održane rasprave o Nacrtu zakona o suzbijanu organiziranog kriminala i korupcije usvojio nacrt ovog zakona i istovremeno donio zaključak, prema kojem nacrt ovog zakona može poslužiti kao osnova za izradu prijedloga, te zadužio predlagača da provede javnu raspravu u okviru koje će uzeti u obzir sve sugestije, primjedbe i prijedloge iznijete u javnoj raspravi i one dostavljene u pisanoj formi.
I Dom naroda je obavio raspravu o nacrtu ovog zakona, usvojio predloženi nacrt i odredio javnu raspravu u trajanju od 60 dana. Federalno ministarstvo pravde, kao predlagač ovog zakona, rukovodilo se primjedbama i sugestijama datim tokom rasprave pred oba doma Parlamenta Federacije BiH, kao i onih datih u toku javne rasprave o ovom zakonskom projektu.
UTVRĐEN PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA KAZNENOG ZAKONA FBiH
Vlada FBiH utvrdila je i u parlamentarnu proceduru po skraćenom postupku uputila Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona FBiH. Osnovni razlozi jesu unaprjeđenje kvaliteta zakonskog teksta u odnosu na sve raširenija društveno opasna ponašanja kao što su kaznena djela učinjena iz mržnje, navođenje na prostituciju, trgovina ljudima, te izazivanje i sudjelovanje u neredima na sportskim natjecanjima.
Ovo potvrđuju i najnoviji statistički pokazatelji, pa je ovakva ponašanja nužno suzbiti jasnim zakonskim opredjeljenjem. Definirano je kako je zločin iz mržnje svako kazneno djelo učinjeno zbog rasne pripadnosti, boje kože, vjeroispovijesti, nacionalnog ili etničkog porijekla, invaliditeta, spola, spolnog opredjeljenja ili rodnog identiteta druge osobe. Takvo postupanje uzima se kao otežavajuća okolnost ako ovim zakonom nije izričito propisano teže kažnjavanje.
Uvedena je i odredba o zabrani pristupa sportskim natjecanjima koja se može izreći izazivačima ili sudionicima u neredima na sportskim natjecanjima. Ta mjera ne može biti kraća od tri mjeseca niti duža od pet godina od pravovaljanosti sudbene odluke, s tim što se u to ne računa vrijeme izvršenja kazne zatvora, koja može biti izrečena u istom vremenskom rasponu. Kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina predviđena je za onoga tko radi zarade ili druge koristi navodi, potiče ili namamljuje drugog na pružanje seksualnih usluga ili na drugi način omogući njegovu predaju drugome radi pružanja seksualnih usluga, te na bilo koji način sudjeluje u organiziranju ili vođenju pružanja seksualnih usluga.
Tko vrbuje, navodi, preveze, preda, sakrije ili primi osobu koja nije navršila 18 godina života u svrhu iskorištavanja prostitucijom ili drugim oblikom seksualnog iskorištavanja, prisilnim radom ili uslugama, ropstvom ili njemu sličnim odnosom, služenjem, odstranjivanjem dijelova ljudskog tijela ili kakvim drugim iskorištavanjem, kaznit će se s najmanje deset godina zatvora.
Kazna do pet godina zatvora čeka one koji krivotvore, pribave ili izdaju putnu ili osobnu ispravu ili koriste, zadržavaju, oduzimaju, mijenjaju, oštećuju, uništavaju te isprave druge osobe u svrhu omogućavanja trgovine ljudima.
Izmjenama Kaznenog zakona propisuju se oštrije kazne, odnosno povećava donji minimum za niz kaznenih djela, poput nasilničkog ponašanja, nedozvoljenog držanja oružja, razbojništva, teške krađe. Naprimjer, umjesto sadašnje propisane minimalne kazne za određeno kazneno djelo od jedne godine, predlaže se minimum od tri godine. Na taj način se odgovara na potpuno opravdane zahtjeve građana za strožijim kažnjavanjem tzv. nasilničkih kaznenih djela.
Sjednica Vlade FBiH je u toku, saopćeno je iz Ureda za odnose s javnošću Vlade FBiH.
Trafika|Ba|Fena
