Visoki predstavnik Christian Schmidt podnio je svoj redovni polugodišnji izvještaj Vijeću sigurnosti UN-a (UNSC) o statusu u vezi sa provedbom mira u Bosni i Hercegovini.
U svom izvještaju, koji obuhvata period od aprila do oktobra ove godine, visoki predstavnik je naglasio da su na političkoj sceni dominirale teme u vezi sa općim izborima i predizbornom kampanjom, te da su se političke stranke i institucije fokusirale na pripremu i organiziranje izbora, ali su, nažalost, djelimično i dovodile u pitanje provođenje izbora i blokirale njihovo finansiranje.
Visoki predstavnik istakao je dva cilja za ovaj vremenski period: prvo, garantirati da građani Bosne i Hercegovine mogu ostvariti svoje osnovno ustavom zagarantirano pravo na glasanje i, drugo, osigurati provedbu volje birača nakon održavanja izbora. Prema izvještaju, visoki predstavnik je donio niz odluka kako bi ostvario ove ciljeve. Visoki predstavnik je 7. juna donio paket odluka kojim se omogućava finansiranje općih izbora 2022. godine, kao i budućih izbora. Bez ove intervencije ne bi bilo moguće pripremiti i provesti opće izbore održane 2. oktobra.
U izvještaju se također objašnjava da je bilo neophodno donijeti izmjene i dopune Izbornog zakona BiH kako bi Zakon bio bolje usklađen s međunarodnim standardima i najboljim primjerima iz prakse. Intervencija visokog predstavnika od 27. jula imala je za cilj poboljšati transparentnost izbora. Ovom odlukom Centralnoj izbornoj komisiji BiH dati su mehanizmi putem kojih može sankcionirati kršenje pravila ponašanja tokom predizborne kampanje.
Visoki predstavnik u svom izvještaju dalje napominje da su političke stranke nekoliko mjeseci bile uključene u dijalog o izbornoj reformi sa ciljem otklanjanja političkih zastoja u FBiH. S obzirom na neuspjeh ovog procesa i s obzirom na veliku opasnost da formiranje institucija opet bude blokirano nakon izbora, visoki predstavnik je izvijestio o tome da je 2. oktobra donio Paket funkcionalnosti Federacije BiH. Ovaj paket sadrži set mjera koje omogućavaju brzo uspostavljanje zakonodavnih, izvršnih i sudskih tijela nakon izbora.
Prema izvještaju, tokom izborne kampanje politička debata je više bila usredsređena na ličnosti i odnose među njima, a manje na političke programe. Vladajući SNSD je u Republici Srpskoj stvorio atmosferu u kojoj su često etiketirani kao izdajnici oni koji upućuju kritiku vlasti i opozicioni političari. U FBiH je predizborna kampanja bila relativno tiha, iako je došlo do veće polarizacije između političkih protivnika.
Kada je u pitanju ekonomija, u izvještaju se navodi da preliminarni pokazatelji za 2022. godinu pokazuju određene pozitivne trendove, iako to ne znači neminovno i bolji ekonomski i društveni razvoj. Stopa registrirane nezaposlenosti je blizu 30 posto, dok udio nezaposlenih mladih osoba u ukupnom broju nezaposlenih prelazi 18 posto. Zbog visoke inflacije, prosječna plata i penzija znatno su ispod prosječne potrošačke korpe, što ukazuje na to da čak i oni sa stalnim primanjima teško sastavljaju kraj s krajem.
S obzirom na političku situaciju, visoki predstavnik preporučuje povećan angažman međunarodne zajednice kako bi bilo osigurano puno poštivanje Općeg okvirnog sporazuma za mir i omogućene ključne reforme. S tim u vezi, u izvještaju se navodi da EUFOR-ALTHEA nastavlja igrati vitalnu ulogu u očuvanju mira i sigurnosti u Bosni i Hercegovini i da je njeno prisustvo u Bosni i Hercegovini i dalje neophodno.
U diskusiji o izvještaju visokog predstavnika u BiH o stanju u našoj zemlji, većina ambasadora u Vijeću sigurnosti podržala je Ured visokog predstavnika u BiH.
“Sjedinjene Države podržavaju visokog predstavnika i upotrebu Bonskih ovlasti kada visoki predstavnik smatra da je to neophodno. Bonske ovlasti su ključni alat u očuvanju stabilnosti u BiH i regionu. Nametanje od 2. oktobra je bilo neophodno da bi bilo odblokirano funkcioniranje Federacije, da bude spriječen kolaps federalnog Ustavnog suda i da bude riješeno pitanje raspodjele vlasti. Dok BiH ne ispuni kriterije za svoje odvajanje od međunarodnog nadzora, Ured visokog predstavnika mora biti očuvan”, istakao je predstavnik SAD-a.
Predstavnica Rusije visokog predstavnika u BiH nazvala je takozvanim te navela da ne treba razmatrati njegov, već izvještaj Republike Srpske, koji, kako je kazano, govori o stvarnim problemima: “Imamo pogoršavanje etničkih razlika i dijaloga, što je direktna posljedica miješanja stranih država u pitanja BiH, kako bi se implementirala neokolonijalna koncepcija. Podrivaju se temeljna prava naroda u BiH. RS nije izvor teškoća na čemu se insistira i kako to želi predstaviti Zapad. Imamo ciljno demoniziranje svega što se ne uklapa u Zapad i okvire koji se nameću narodima u BiH.
Vrlo blizu ruskog je i kineski stav: “Kina se uvijek protivila jednostranim odlukama. Mi pozivamo zemlje da se suzdrže od sankcija i uplitanja u unutrašnja pitanja BiH”.
Visoko.ba/federalna.ba
(Visoko.co.ba)
