Uskoro počinje Sedmica otvorenih vrata Gazi Husrev- begove biblioteke

Nakon svečanosti otvorenja impozantne zgrade Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu od 20. do 25. januara bit će upriličena „Sedmica otvorenih vrata Gazi Husrev-begove biblioteke“ od 8 do 17 sati.

– Otvorit ćemo svoja vrata svima onima koji žele da  upoznaju  Biblioteku, njene usluge, onim što ona nudi, ljepotu koju baštini sa svim njenim fondovima – kazala je za Fenu Šahsena Đulović, saradnica za odnose s javnošću GHB.

Uposlenici GHB-a će cijelu tu sedmicu biti na usluzi njenim korisnicima i posjetiteljima, družiti se sa njima, davati potrebne informacije.

Đulović je rekla da su predviđeni i kulturni sadržaji, kao što je promocija kataloga GHB i projekcija filma „Čuvar bošnjačkog naslijeđa“ autorice Zehre Alispahić.

Posjetioci mogu obići odjele za restauraciju i konzervaciju, depoe gdje se čuvaju i skladište knjige, muzej, multimedijalnu salu, izložbeni prostor, informatički odjel, te sve sadržaje koje GHB posjeduje.

– Tokom Sedmice otvorenih vrata Gazi Husrev-begove biblioteke svima koji dođu i koji žele bit će omogućeno besplatno učlanjenje u Biblioteku-  ističe Đulović.

S obzirom  na to da je Gazi Husrev-begova biblioteka najstarija javna biblioteka u Bosni i Hercegovini i regionu, posjetioci će imati šta da vide. Biblioteka radi kontinuirano od  osnutka 1537. godine i u njoj se čuva najveći fond rukopisa na orijentalnim jezicima u jugoističnoj Evropi.

Fond GHB-a trenutno broji oko 100.000 kodeksa rukopisa, štampanih knjiga, časopisa i dokumenata na arapskom, turskom, perzijskom, bosanskom i drugim evropskim jezicima. Od toga više od 10.500 bibliotečkih jedinica čine kodeksi rukopisa s oko 20.000 većih i manjih djela iz islamskih nauka, orijentalnih jezika, književnosti, filozofije, logike, historije, medicine, veterine, matematike, astronomije i drugih nauka.

Rukopisi potječu iz raznih krajeva islamskog svijeta, osobito iz velikih i značajnih kulturno-naučnih centara Istanbul, Mekka, Medina, Kairo, Bagdad, BiH.

Posebnu vrstu rukopisa predstavljaju mushafi koji se odlikuju izvanrednom kaligrafijom i raznovrsnim ukrasima, najčešće sa zlatnom podlogom, na prvim stranicama s posebno izrađenim zaglavljima (unvanima) prije početka teksta Kur'ana i prije početka svake sure (poglavlja) te ukrasima na marginama. Naročita pažnja poklanjana je uvezivanju mushafa s koricama izrađenim od najfinije kože u različitim bojama i utisnutim rozetnama na vanjskoj a ponekad i na unutrašnjoj strani korica. Posebno se izdvaja Mushaf Fadil-paše Šerifovića.

GHB posjeduje bogatu zbirku diploma (idžazetnama), zbirku osmanskih dokumenata, protokola šerijatskih sudova (sidždžila), djela i materijala za proučavanje historije BiH, zbirke fotografija, plakata, proglasa i letaka, arhivsku građu Islamske zajednice BiH.

 

Trafika|Ba