Nastojeći da ojača svoju poziciju uoči ovogodišnjih izbora, koji bi mogli da preoblikuju njegovu zemlju, turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan pokušava da ublaži udar inflacije na stanovništvo najavljujući novi program za zaštitu lire i veliku potrošnju državnih fondova, a pojedini ekonomisti državnu potrošnju fondova vrijednih milijarde dolara smatraju neodrživom i potencijalno štetnom, prenosi Radio slobodna Evropa (RSE) pisanje svetskih medija.
Suočavajući se s teškim izborima za samo nekoliko meseci, turski predsjednik pokrenuo je talas javne potrošnje kako bi pomogao milionima u svojoj zemlji koji su pogođeni posljedicama ekonomske krize i kako bi osigurao što više njihovih glasova, piše Washington poste.
Brzo uvođenje primamljivih mjera usmjerenih na studente, zaposlene i vlasnike preduzeća, naglašava izborne uloge za Erdogana, ističe list, dodajući da se popularni lider, koji je dominirao turskom politikom dvije decenije, sada čini ranjivijim u odnosu na opoziciju jer javnost, pogođena visokom inflacijom, zahtijeva promjene.
Ekonomske mjere, najavljivane posljednjih nekoliko mjeseci kao “dobre vijesti”, uključuju povećanje minimalne plate na 450 dolara mjesečno, što je, ukazuje Washington poste, duplo povećanje u odnosu na prethodnu godinu.
Erdogan je također ponudio hipoteke s niskim kamatama, ukinuo kamate na studentske kredite i ponudio paket podrške od 10 milijardi dolara za trgovce, navodi list, dodajući da je polovinom januara turski lider rekao da će nove mjere omogućiti “građanima i kompanijama” da restrukturiraju dug prema vladi, uključujući ukidanje malih kazni za poreze.
Turski predsjednik je nedavno takođe najavio ukidanje plaćanja kazni za suspendovane vozačke dozvole, osim za najgore prekršaje, rekavši da će oko 10.000 suspendovanih dozvola biti vraćeno. Prošlog mjeseca je eliminisao starosnu granicu za odlazak u penziju, dozvoljavajući prijevremeno penzionisanje za više od dva miliona radnika, iako se toj mjeri oštro protivio prije samo nekoliko godina.
Međutim, mnogo toga se promijenilo posljednjih godina, naglašava Washington poste, dodajući da su Erdogan i njegova vladajuća Partija pravde i razvoja (AKP) pretrpjeli značajan gubitak podrške javnosti tokom duge ekonomske krize obiljeežene skokovima cijena i kolapsom valute.
Dok kritičari tvrde da turski predsjednik koristi svoju vlast da oblikuje ishod izbora i prije glasanja, mnogi ekonomisti kažu da bi poplava državne potrošnje mogla ohrabriti glasače da glasaju za Erdogana, ali da će najvjerovatnije podstaći još veću inflaciju i vjerovatno dovesti zemlju u recesiju, navodi New York Times.
Uz slabljenje ekonomije poslednjih godina, Erdogan se suočio s kritikama protivnika i zapadnih zvaničnika koji ga optužuju da gura zemlju prema autokratiji, uglavnom zbog širokih ovlašćenja koje je sebi dao otkako je tijesna većina birača na referendumu 2017. izglasala promjenu turskog sistema vlasti iz parlamentarnog u predsjednički.
Turska vlada na čelu s Erdoganom, kao i opozicija, gledaju na predsjedničke i parlamentarne izbore zakazane za 14. maj, kao na značajnu priliku da se odredi budući kurs članice NATO-a s jednom od 20 najvećih svjetskih ekonomija i snažnim diplomatskim i poslovnim vezama širom Afrike, Azije i Evrope.
Turska vlada pojačala je napore za odbranu lire najavljujući novu deviznu shemu kojom će izvoznicima ponuditi nove podsticaje za zamjenu strane valute u liru, piše Financial Times uz ocjenu da je to najnoviji znak da Turska uoči izbora koristi širok spektar alata za podršku svoje valute i jačanje ekonomije.
Prema programu koji je najavljen 26. januara, Turska će ponuditi podršku od dva odsto kada kompanije budu mijenjale svoju deviznu zaradu u lire sa Centralnom bankom, ističe londonski list i dodaje da će kompanije morati i da obećaju da neće kupovati strane valute u određenom periodu.
Dok Centralna banka nastoji da podigne udio depozita u lirama u bankarskom sistemu na 60 odsto u prvoj polovini ove godine, pojedini ekonomisti smatraju da je to vjerovatno prvi korak ka strožim ograničenjima koja prisiljavaju preduzeća da izvrše konverziju strane valute.
Lira je pala za skoro 30 odsto na rekordno nizak nivo u 2022. jer je nominalno nezavisna centralna banka, koju efektivno kontroliše Erdoan, smanjila kamatne stope čak i kada je inflacija dosegla vrhunac od 85,5 odsto u oktobru.
Mnogi ekonomisti kažu da je lira još precijenjena i da bi bez mjera državne podrške dodatno pala, ističe list ukazujući na procjene Goldman Sachs prema kojima je Turska prošle godine potrošila 85,5 milijardi dolara intervenišući na tržištu valuta.
Turska i dalje prkosi opšteprihvaćenoj finansijskoj politici izbegavajući povećanje kamatnih stopa i oslanjajući se na alternativne alate, uključujući devizne intervencije i mjere koje promovišu širu upotrebu lire, navodi Bloomberg, naglasivši da se s približavanjem izbora povećava pritisak za proglašenje pobjede nad inflacijom.
U objavljivanju prvog ovogodišnjeg kvartalnog izveštaja o inflaciji, guverner turske Centralne banke, nije ponudio nikakve naznake o planovima za kamatne stope već je, ističe Bloomberg, ukazao na ranije izjave o opštim uslovima za smanjenje inflacije.
Ipak, dodaje Bloomberg, pojedini ekonomisti kažu da iako stabilnija lira, uz pad cijena energenata, drži inflaciju pod kontrolom, ekonomske mjere, poput povećanja minimalne plate, podstiču potražnju i mogu negativno da utiču na usporavanje inflacije.
Visoko.ba/federalna.ba/Beta
(Visoko.co.ba)
