Najmanje 1.130.089 ljudi umrlo je do sada u svijetu od COVID-19, što je oko 2,70 posto, prema Reutersovoj grafici.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) upozorava da bi broj preminulih od SARS-CoV-2 mogao doseći i dva miliona prije nego što učinkovita vakcina bude dostupna cijeloj populaciji u svijetu, a stručnjaci ne očekuju da će se to desiti prije sredine 2021. godine.
Prema podacima koji stoje na internet-stranicama zvaničnih institucija u Federaciji BiH (Zavod za javno zdravstvo FBiH – 684) i RS-u (ЈZU Institut zа јаvnо zdrаvstvо RS – 348), u BiH je do sada od posljedica COVID-19 umrlo 1.032 osoba.
Kada, ko i pod kojim uvjetima ide na respirator
Mnogi tvrde kako je broj smrtnih slučajeva od COVID-19 u BiH viši od onog kojeg imaju zemlje u regiji, pa i šire, sa čim se slaže i prim. dr. Ednan Drljević, infektolog, što je naročito vidljivo kod osoba koje budu priključene na respirator.
Kaže kako je evidentno da u Hrvatskoj umire manje ljudi koji su priključeni na respirator nego u BiH.
Prim. dr. Ednan Drljević, infektolog
– To je problem koji ljude brine, pa se već postavlja paradigma koja nije normalna, ali svejedno – čim osoba bude priključena na respirator, šanse da se izvuče vrlo su male. U svijetu to varira od klinike do klinike. U nekim zemljama smrtnost onih koji budu priključeni na respirator ide od 30, pa do u nekim državama, među kojima je i BiH, do više od 70 posto. Ne znam da li je to važno za ovu statistiku, ali bih spomenuo i ECMO aparate, koji nisu klasični respiratori. Oni organizam obogaćuju kisikom preko krvnih žila i na njih se priključuje više od pet posto najtežih Covid-pacijenata. Koliko mi je poznato, barem u Federaciji BiH, iako ih ima nekoliko, ne koriste se u ovim slučajevima. Hrvatska ih ima 40-ak. Da li je, primjera radi, u ovoj susjednoj državi smrtnost smanjena zbog tih aparata ili drugačijeg pristupa kada, ko i pod kojim uvjetima ide na respirator, ne mogu tvrditi – ističe Drljević.
Postotak smrtnosti od Covid-infekcije u BiH kreće se oko tri posto i on i nije tako visok, kaže Drljević, ako se uzme u obzir da svake godine procenat preminulih od sezonske gripe iznosi sedam posto. No, COVID-19 je, dodaje naš sagovornik, problematičan zbog toga što su brzina širenja i broj zaraženih ogromni i do sada neviđeni u infektologiji i epidemiologiji.
– Preveliki broj ljudi je u kontaktu i ako od tog broja umre tri posto, brojka je zaista ogromna – kaže Drljević.
Drljević ističe kako je među umrlima od COVID-19 u BiH relativno malo starih ljudi iznad 80 godina života, a što bi, dodaje, bilo za očekivati.
– Ti ljudi u većini slučajeva ili su nepokretni ili se slabo kreću, ostvaruju malo kontakata i malo ih je oboljelih. Kod nas je među zaraženim najviše onih između 50 i 60 godina života, osobe koje su pretile, dijabetičari, hipertroničari. Upravo u toj populaciji najviše je i preminulih – naglašava Drljević.
Navodi da više od 70 posto zaraženih čine muškarci, ali da do sada nema relevantnih naučnih saznanja zbog čega je to tako.
– Nema pouzdanih saznanja, ali se pretpostavlja da je to zato što se muškarci više kreću, zbog toga više obolijevaju, a onda samim tim više će ih doći na respirator i umrijeti – kaže Drljević.
No, koliko su ustvari pouzdani podaci o broju smrtnosti od COVID-19? Iako podaci postoje, doći do stvarnog broja smrtnih slučajeva od Covid-infekcije nemoguće je. Kazao je to nedavno za The Guardian Gianluca Baio, profesor statistike i zdravstvene ekonomije na Univerzitetu u Londonu.
Koliko su relevantne statistike o broju umrlih od COVID-19
U nedavno objavljenom članku agencije Reuters, navodi se da se do tačne smrtnosti dolazi upoređivanjem broja smrtnih slučajeva sa ukupnim brojem infekcija, a taj nazivnik ostaje nepoznat jer je teško izmjeriti puni opseg asimptomatskih slučajeva.
– To je tačno, jer mi ne znamo ko je umro od COVID-19, a ko sa COVID-19, znači ko je bio samo pozitivan na testu i da to ništa ne znači, a umro je, primjera radi, od infarkta ili moždanog udara. No, mi smo u takvoj situaciji da sve to pripisujemo COVID-19, što ni medicinski ni stručno nije opravdano. Upravo zbog toga su sve statistike o broju umrlih od COVID-19 izgubile na značaju – kaže Drljević.
Dr. Christopher Murray, direktor Instituta za metriku i ocjenjivanje zdravlja na Univerzitetu Washington u Seattleu, kaže kako je stopa smrtnosti za ljude mlađe od 20 godina vjerovatno jedan na 10.000, dok u populaciji onih starijih od 85 godina, umire približno svaki šesti.
– Najbrže umiru starije osobe jer one praktično nemaju nikakve srčane zalihe. Njihovo srce radi na bazalnom metabolizmu, svom snagom bez ikakve rezervne snage, a onda kada se razbole od neke dodatne infekcije, gripe ili COVID-19, ubrzo dolazi do teškog stanja jer srce mora pojačano raditi, a nema snage, nastupa aritmija, infarkt, a potom i smrt – zaključuje Drljević.
