Kako raste očekivanje ukrajinske kontraofanzive koja ima za cilj da protjera ruske snage iz zemlje koju su osvojili u posljednjih 15 mjeseci, zamjenica ministra odbrane Hanna Maliar potvrdila je ranije izvještaje da je Ukrajina postigla određene pomake u blizini Bahmuta, ali je izgleda umanjila sugestije o širim napredovanjima.
Rusko ministarstvo odbrane saopćilo je da je u četvrtak odbijeno 26 napada u kojima je učestvovalo više od hiljadu vojnika i do 40 tenkova u blizini Soledara. U jednom području, ruske snage su se povukle na “povoljnije položaje” u blizini rezervoara sjeverozapadno od Bahmuta.
Reuters nije bio u mogućnosti da provjeri izvještaje s bojnog polja, a nije bilo ni trenutnog odgovora iz Kijeva, koji je tokom prethodnih ofanziva strogo šutio o svojim operacijama dok su bile u toku.
Čini se da napad na Soledar, sjeverno od Bahmuta, potkrepljuje izvještaje ruske privatne vojske Wagner da Kijev pokreće ofanzivu na sjevernom i južnom boku grada, s ciljem da ga opkoli. U ovoj je sedmici ukrajinska jedinica saopćila da je razbila rusku brigadu jugozapadno od Bahmuta, u najvećem ukrajinskom napredovanju u posljednjih šest mjeseci.
Čelnik Wagnera Jevgenij Prigožin kazao je da se bokovi, koje čuvaju regularne trupe, raspadaju, što dovodi u opasnost položaje njegove grupe unutar grada. Rusko ministarstvo odbrane to je negiralo.
Ne iznoseći detalje, zamjenica ukrajinskog ministra odbrane Maliar rekla je da su ukrajinske snage ove sedmice napredovale za oko dva kilometra oko Bahmuta, a da nisu ustupile ni jedan pedalj zemlje. Rijetkost je tvrdnja o tako brzom napretku u teškim borbama u kojima je Rusija napredovala u posljednjih deset mjeseci, a da nije mogla da preuzme grad.
Činilo se, međutim, kako je nagovijestila da to nije početak velikog, dugo očekivanog napada: “Ova situacija se zapravo dešava na istoku već nekoliko mjeseci. To je to! Ništa se više ne dešava” napisala je.
Moskva se od prošle jeseni pripremala za očekivani juriš i izgradila je linije protivtenkovskih utvrđenja duž stotina kilometara fronta.
Također je počela evakuacija civila koji žive u blizini zone sukoba u ukrajinskoj djelimično okupiranoj pokrajini Zaporožje u područja udaljenija od očekivanog napredovanja ukrajinskih snaga.
– Izlazili smo i gledali (granatiranje). Naročito noću, mogli ste vidjeti bljeskove dok se lansiraju – kazala je Ljudmila, 22-godišnjakinja iz Kamianka-Dnjeprovske koja je sada u improviziranom smještaju u Ukrajini u luci Berdjansk pod kontrolom Rusije.
Granate su padale u blizini, i dok su padale cijelo je nebo bilo crveno, kaže ona.
U komentarima objavljenim u petak, komandant ruske Crnomorske flote izjavio je da je i njena odbrana pojačana u jeku naleta ukrajinskih udara bespilotnih letjelica usmjerenih na njenu matičnu bazu, krimsku luku Sevastopolj.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski upozorio je u aplikaciji poruka Telegram da “naš put nije lak”, ali je dodao da je Ukrajina “mnogo jača sada nego prošle godine ili bilo koje druge godine ovog rata za slobodu i nezavisnost naše zemlje”.
Zapadne zemlje poslale su stotine modernih tenkova i oklopnih vozila u Ukrajinu i obučile hiljade njenih vojnika u iščekivanju ofanzive.
U četvrtak je Kijev dobio obećanje Britanije o krstarećim projektilima dugog dometa, razbijajući jedan od posljednjih velikih zapadnih tabua u vezi s oružjem za koje se ranije smatralo da nosi preveliki rizik od provociranja Rusije. U prošlosti su drugi saveznici brzo slijedili primjer nakon što je Britanija najavila nove vrste oružja.
Rusija je, sa svoje strane, pokušala izbjeći sankcije Zapada kako bi kupila oružje, poput dronova od Irana, gdje može. Washington je upozorio zemlje da bi se mogle suočiti sa sankcijama zbog pružanja materijalne podrške ruskoj invaziji.
U Južnoj Africi, koja tvrdi da je neutralna, ministar zadužen za kontrolu naoružanja izjavio je da vlada nije odobrila nikakve isporuke oružja Rusiji krajem prošle godine, nakon što je američki ambasador kazao da je ruski brod tamo pokupio oružje u decembru. Predsjednik Cyril Ramaphosa najavio je istragu.
Rat između dva velika izvoznika poljoprivrednih proizvoda pogoršao je globalnu krizu s hranom i, dok je sporazum koji su posredovali Turska i UN prošlog jula sigurno ponovo otvorio neke kanale za isporuku žita u Crnom moru, razgovori o njegovom produženju bili su teški.
Rusija je zaprijetila da će napustiti aranžman 18. maja. Turski ministar odbrane Hulusi Akar kazao je da se strane u paktu približavaju dogovoru o njegovom produženju, ali je Kremlj saopćio da nema ništa novo za izvještavan,pišuVijesti
(Haber.ba)
