”Poznato je većini u BiH da se ne slažemo o ukrajinskoj krizi. Moje je mišljenje da ni to pitanje ne smije izazvati probleme u BiH, koje bi nas sukobljavali. Imamo dovoljno problema, dovoljno nesporazuma i ne bismo trebali neko vanjskopolitičko pitanje iskoristiti da se još više raziđemo”, rekao je Član Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović.
Na konferenciji za novinare u Sarajevu izjavio je da će najvjerojatnije potegnuti pitanje vitalnog interesa ukoliko ponovo na Predsjedništvu ne bude postignut konsenzus u vezi s izjavom visoke predstavnice EU Catherine Ashton o Ukrajini.
Radmanović je naveo kako se ranije razgovaralo o krupnim vanjskopolitičkim pitanjima koja se ne tiču BiH, ali izazivaju probleme u BiH. Naveo je da je i ranije bio protiv toga da, ako se članovi Predsjedništva ne slažu o vanjskopolitičkim pitanjima, od toga napraviti probleme unutar BiH.
Nažalost, naveo je, tako se dogodilo i ovaj put. Predsjedništvo BiH nije postiglo konsenzus o Rezoluciji u Generalnoj skupštini UN-a, kao ni o izjavi visoke predstavnice EU za vanjsku politiku i sigurnost Catherine Ashton. U oba pitanja glasovanje je bilo 2:1, pri čemu je Radmanović bio protiv.
”U takvoj situaciji Predsjedništvo BiH nema stava. Ustav BiH i drugi akti predvidjeli su što se dalje radi. Zbog toga nema razloga za nesporazume. Kad nema stava, po Ustavu BiH traži se dogovor tri člana Predsjedništva BiH kako bi na sljedećoj sjednici došli do konsenzusa. A ako ni tada nema konsenzusa, onda preglasani član Predsjedništva ima pravo na zaštitu entitetskih, odnosno nacionalnih interesa”, rekao je Radmanović.
Po njegovim riječima, ovaj put je problem što se glasuje u Generalnoj skupštioni UN-a i zbog toga je pitanje kako će se ponašati veleposlanik.
”Nema jedinstvenog stava Predsjedništva, nema konsenzusa, dakle nema stava ni veleposlanik. Dakle, veleposlanik ne glasuje. Ako je netko od članova Predsjedništva BiH ili u Ministarstvu vanjskih poslova BiH mislio da može drugačije, moram reći da radi protiv Ustava BiH”, kazao je Radmanović, dodajući da je jutros obavijestio i Ministarstvo vanjskih poslova BiH i Misiju BiH o ovom stavu.
Ocijenio je da je situacija u Ukrajini prilično konfuzna i nejasna, te da se stvari u osnovi zasnivaju na tri točke: legalitet vlasti, princip samoopredjeljenja i teritorijalni integritet, a poznato je da o tome postoje razlilčita mišljenja u BiH.
”Po mom mišljenju, naš interes je da ovdje budemo po strani u potpunost”, kazao je.
Kada su u pitanju tumačenja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s EU, Radmanović je naveo da je sam tajnik za proširenje Štefan Fuele jasno rekao da Sporazum nije stupio na snagu i da su za to krivi lideri političkih stranaka. Ali, i da je stupio na snagu, po Radmanoviću on ne predviđa obvezno provođenje vanjske politike koju je “netko zacrtao”, nego postupno prilagođavanje stavovima EU.
Drugo pitanje, za koje kaže da je pokrenuto na njegovo opće iznenađenje, jeste pozivanje na Pravce vanjske politike BiH usvojene 2003. godine, na osnovu čega su neki mislili da veleposlanik ne treba ni pitati Predsjedništvo, nego da ima pravo glasovati onako kako on protumači te pravce.
Zaključio je da još nije završeno pitanje podrške izjavi Cathherine Ashton. Na prvoj sljedećoj sjednici Predsjedništva BiH to mora biti na dnevnom redu. Radmanović kaže da će suglasnost biti teško postignuta jer se on ne slaže sa sankcijama, “pogotovo nekome tko je moćniji nego mi”. A onda slijedi ponovo ustavna i poslovnička procedura koja kaže da se pokreće pitanje entitetskog interesa “što će se vjerojatno dogoditi”.
Upitan podržava li stavove koji povezuju referendum na Krimu s eventualnim referendumom u Republici Srpskoj, o čemu je govorio i predsjednik RS-a Milorad Dodik, Radmanović je rekao da je pitanje referenduma stvar samoopredjeljenja naroda koje stoji u točki 1. Povelje UN-a.
”Pripadam onima koji misle da narodi imaju pravo na samoopredjeljenje. To može biti referendum, a može i bez toga”, kazao je, navodeći da se u Europi javlja jedan trend koji nije bio izražen prethodnih godina.
”Pratit ćemo kako će se to razvijati i to teško može mimoići i Balkan, pogotovo što su se na bazi samoopredjeljenja pravile države na Balkanu i raspadom SSSR-a, uključujući i Ukrajinu”, rekao je on.
Odgovarajući na pitanje šta je konkretno vitalni interes bilo kojeg naroda u BiH u ukrajinskoj krizi, kazao je da je njegov najveći interes “da se nas trojica ne posvađamo”. Također je istaknuo i ekonomske razloge protiv priključivanja sankcijama protiv Rusije.
Radmanović je rekao i kako dolazak visokih međunarodnih dužnosnika u BiH ovih dana pokazuje da je u toku “ozbiljna ofanziva na BiH”.
Njegovo je mišljenje da cilj tih posjeta, uključujući četvoro šefova diplomacije zemalja EU koji danas i sutra borave u BiH, nisu ustavne promjene, niti da je moguće, niti sada treba raspravljati o ustavnim promjenama kada je BiH pred izborima.
Iako ponavlja da dolazak visokih ličnosti nije zbog ustavnih promjena, smatra da jeste zbog niza drugih stvari: propasti razgovora o ustavnim promjenama, zbog zastoja na putu ka EU i zbog toga “što su se dogodili neki rušilački događaji”.
”Vidjet ćemo kakve su poruke ovih ministara, za koje se nadam da nam žele dobro, da nam pomognu na našem europskom putu”, kazao je on, dodajući da pripada onima koji misle da je EU trebala značajnije učiti značajnije poteze prema zapadnom Balkanu još ranije i da se ne bi dogodilo zaostajanje BiH.
