Prosječna mjesečna isplaćena neto plata u Bosni i Hercegovini u decembru 2018. godine iznosila je 906 KM. To je prvi put da je prosječna plata u zemlji iznosila preko 900 KM, što je već tada građanima dalo nadu da će u narednom periodu doći do značajnijeg porasta primanja.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, prosječna mjesečna isplaćena neto plata u Bosni i Hercegovini za septembar 2019. godine iznosila je 916 KM, što je za 39 KM više u odnosu na isti mjesec prošle godine, te 131 KM više u odnosu na prosječnu platu od prije deset godina kada je iznosila 785 KM.
Prema tome, podaci Agencije za statistiku BiH su pokazali da je tokom posljednje decenije prosječna mjesečna plata rasla oko 13 KM na godišnjem nivou.
Međutim, nedavno su se pojavile tvrdnje kako će u narednom periodu, prvenstveno zbog sve izraženijeg odlaska ljudi iz BiH, posebno mladih, kao i drugih ekonomskih i socijalnih faktora, doći do naglog povećanja plata.
Savez samostalnih sindikata BiH pokrenuo je u novembru ove godine i kampanju u kojoj će od Vlade Federacije tražiti donošenje zakona, prema kojem bi minimalna, odnosno zagarantirana plata bila 1.000 maraka. Prema anketi Saveza, 53,4 posto osoba od 18 do 45 godina je kazalo da bi odlučili ostati u BiH ako bi najniža plata bila 1.000 KM.
Međunarodni ekspert za razvojnu ekonomiju Zlatko Hurtić je u razgovoru za AA, o utjecaju odlaska ljudi na ekonomska kretanja u zemlji, kazao da su u početku ljudi, posebno mladi, napuštali Bosnu i Hercegovinu ponajviše iz ekonomskih razloga ali da u posljednje vrijeme odlaze prvenstveno zbog političke situacije.
“Jedan od razloga je ekonomski, jer primanja nisu toliko visoka, posebno za kvalifikovanu radnu snagu. Drugi razlog je politički, odnosno nestabilnost, i treći je korupcija. U početku je to bio više ekonomski razlog, a u zadnje vrijeme odlaze i ljudi koji imaju dobre plate i koji su zaposleni. Tako da ovaj drugi elemenat, a to je politička nestabilnost i visoka korupcija postaju dominantan razlog za odlazak ljudi, posebno kvalifikovane radne snage“, rekao je Hurtić, dodajući ipak da se u narednom periodu ne treba očekivati neki drastični porast plata u BiH, uprkos odlasku ljudi iz zemlje.
“Vrlo se teško može ekonomski djelovati na nekom drastičnom povećanju plate koje bi moglo zadovoljiti interes ljudi da ostanu jer u svakom slučaju, Njemačka i zemlje u koje odlaze, nude plate koje mi ovdje teško možemo ponuditi“, rekao je ovaj ekonomski stručnjak, istakavši da radnici u BiH, u konačnici, pristaju na plate koje im se nude na tržištu rada.
“Poslodavac će na kraju platiti platu koju dogovori sa radnikom, a radnik će raditi za onu platu na koju pristane da radi. Nisam protiv utvrđivanja minimalne cijene rade, ali sam protiv futurističkog načina određivanja cijene rada kao što to rade neki“, kazao je Hurtić te istakao da su izjave kako će zagarantirana plata uskoro biti 1.000 maraka čiste manipulacije.
Prema njegovom mišljenju, odlučnija i efikasnija borba protiv korupcije svih u BiH vodila bi manjem odlasku ljudi u ekonomski razvijenije države.
“Trend migracija je veoma prisutan na ovom području i bit će prisutan i dalje, a to će imati negativne posljedice po našu ekonomiju, posebno za penzioni fond koji zahtijeva stabilnu i mladu radnu snagu da bi se penzije mogle isplaćivati“, kazao je Hurtić te dodao da poseban problem predstavlja i činjenica da u BiH i ne postoji veoma kvalifikovana radna snaga kao što se to obično kaže, podsjetivši da su nedavni rezultati međunarodnog PISA testiranja najbolje pokazali stanje u bh. obrazovanju.
“Problem je i što su se u našem sistemu obrazovanja pojavili fakulteti koji ne nude znanje nego samo uzimaju novac i proizvode diplome koje nemaju nikakvu vrijednost. Naše osnovno obrazovanje i srednje ozbrazovanje imaju velike probleme. Radi se po zastarjelom sistemu koji ne nudi nova znanja. Trendovi u obrazovanju se ne prate, a sistem vode nekompetentni ljudi“, rekao je Hurtić, što, kako je zaključio, na kraju ima negativne posljedice i na ekonomiju i privredu cijele zemlje.
