Bugojanac sa adresom u Sarajevu Andrej Gajić, koji je jedan od osnivača poznate evropske nevladine organizacije za istraživanje i zaštitu morskih pasa Sharklab International sa sjedištem na Malti i lokalnim timovima u više od 15 zemalja svijeta za Agenciju FENA priča o vrstama ajkula u Neumskom zalivu i mogućnosti razvoja ronilačkog turizma.
Naglašava da se radi o veoma miroljubivim i plašljivim ajkulama za koje nije zabilježeno agresivno ponašanje prema čovjeku.
U Neumskom zalivu, koji predstavlja jedini izlaz Bosne i Hercegovine na Jadransko more, registriran je sedam vrsta za ljude bezopasnih ajkula i pet vrsta raža, a više od 15 vrsta tih morskih životinja se navode kao moguće, odnosno, očekivane. Stručnjaci smatraju da to područje zahtijeva složenija istraživanja te da se ronjenje u neumskim dubinama može i mora pretvoriti u vid turizma.
Gajić na početku razgovora za Fenu podsjeća da je jedina prijeratna istraživanja tog zaliva vršio akademik dr. Tonko Šoljan (1965-1980). Od 2011. do 2014. godine istraživanje je proveo tim sa Odsjeka za biologiju Prirodno-matematičkog fakulteta u Sarajevu na čelu sa Suvadom Lelom redovnim profesor sa Odsjeka za biologiju i Andrejom Gajićem.
Oni su radili sistematska istraživanja određenih skupina životinja, prije svega hrskavičastih riba, ajkula i raža te bodljokožaca kao što su morske zvijezde, krastavci, krinovi i ježevi te žarnjaka, meduze, i rakova.
S obzirom na iznimno muljevit tip dna, Gajić kaže da se akvatorij BiH odlikuje oskudnijim diverzitetom marinskih kičmenjaka, dok su brojno zastupljeni pojedini predstavnici betoskih beskičmenjaka bodljokožaca, krustacea, mekušaca i žarnjaka.
– Kada govorimo o akvatoriju BiH, trebamo biti svjesni činjenice da se radi tek o mikrolokalitetu unutar Malostonskog zaliva, te da kao takav ne predstavlja adekvatnu adaptivnu zonu za pojedine takse ajkula, već dio iste u koje one povremeno zalaze – navodi Gajić.
Na tom lokalitetu u svojim istraživanjima Šoljan, a kasnije Gajić i Lelo navode sedam vrsta ajkula i pet vrsta raža, zajedno sa više od 15 mogućih odnosno očekivanih vrsta.
– Veoma je upitno, iako nije isključeno, da unutar Neumskog zaliva postoji stalna populacija manjih ili srednje velikih morskih pasa poput vrsta roda Mustelus (rastu do 220 cm), Squatina (220 cm) ili Scyliorhinus (50 do 100 cm). Ostale, zabilježene vrste, poput modrulja (plava ajkula, oko 250 cm ), u taj prostor ulaze sporadično pri potrazi za hranom – pojašnjava Gajić.
Do danas su zabilježene u vodama Bosne i Hercegovine anđeoska ajkula (Squatina squatina), morska mačka bljedica (Scyliorhinus canicula), morska mačka mrkulja (Scyliorhinus stellaris), plava ajkula (Prionace glauca), kostelj (Squalus acanthias), pas mekaš (Mustelus mustelus) i pas zvjezdaš (Mustelus asterias).
Gajić naglašava da se radi o veoma miroljubivim i plašljivim ajkulama za koje nije zabilježeno agresivno ponašanje prema čovjeku, izuzev modrulja koji može napasti ukoliko se isprovocira, ali napadi su rijetki.
Dodao je da iako u Jadranu postoji nekoliko ajkula poput trupana oblokrilca (Carcharhinus longimanus), velike bijele ajkula (Carcharodon carcharias) ili zmijozube psine (Carcharhias taurus), gotovo pa i ne postoji šansa ili je iznimno mala, da se te vrste pojave, uplivaju, u neumski zaliv.
– Dakle, ajkule koje stalno ili povremeno borave u Neumskom zalivu predstavljaju sasvim normalan dio ihtiopopulacije datog regiona, ni u kom slučaju ne predstavljaju bilo kakvu opasnost za čovjeka niti postoji adekvatan razlog za strah od tih vrsta – akcentira Gajić.
Usljed velikog nedostatka podataka o diverzitetu marinskih riba Bosne i Hercegovine, posebice onih hrskavičastih, Gajić smatra da je potrebno pokrenuti niz naučno-istraživačkih ekspedicija, primarno onih koje su nužne za izradu adekvatnog popisa vrsta koje borave na tom lokalitetu. Kroz te projekte i biomonitoring, kaže da je moguće utvrditi stvarni broj hrskavičastih riba koje su, stalno ili povremeno, prisutne u marinskom dijelu BiH.
Pri realizaciji tih projekata kaže da autori sugerišu na uključivanje širih javnih masa u sam proces inventarizacije, a ciljna grupa predstavlja sportsko-rekreativne i naučne ronioce, ribolovce, kao i ostale individualce, primarno volontere i studente bioloških nauka, koji bi prikupljali podatke o susretima sa hrskavičastim ribama, ali i drugim marinskim organizmima unutar posmatranog staništa.
Gajić je dodao da bi se obrađivanjem prikupljenih podataka dobio konačan uvid u biodiverzitet hrskavičnjača u Bosni i Hercegovini, a što bi omogućilo reviziju popisa ”Gajić & Lelo” iz perioda 2011-2014.
Kad je u pitanju ronjenje kao vid turizma on kaže da je neophodno raditi na tom planu.
– Poznajem veliki broj ljudi iz Austrije i Njemačke koji drže ronilačke centre na području Dalmacije, oni za pet mjeseci rada na vodi zarade dovoljno novca da njihova porodica sasvim normalno živi godinu dana. Također, postoje i komercijalni te naučno-istraživački ronilački poslovi, koji su također iznimno dobro plaćeni. No, da bi govorili o razvoju ronilačkog turizma moramo prije svega zakonski regulisati status živog svijeta našeg akvatorija, a dalje i mogućnost obavljanja podvodnih aktivnosti na njemu, te očistiti kompletan zaliv – akcentirao je Gajić.
Vezano za svoju karijeru i odrastanje Gajić kaže da je još kao dječak pokazivao veliki interes za živi svijet, primarno marinskih ekosistema. Početkom srednje škole radio je na nekoliko istraživačkih projekata, vezanih za reprodukciju hrskavičastih riba, koje je rukovodio biolog Al Reeve iz The Shark Trust (Plymout, UK). Kroz dugogodišnje napore, zajedno sa kolegom Greg Nowell-om osnovao je društvo za istraživanje i zaštitu hrskavičastih riba registrovano na Malti, a koje danas važi za jedno od vodećih evropskih društava za tu oblast, te broji stotine članova iz 15-ak zemalja.
Gajić od 2009. godine radi u okviru Shark Alliance (Belgija) i EEA (European Elasmobranch Association, sa sjedištem u Engleskoj), krovnih evropskih tijela za istraživanje i zaštitu hrskavičastih riba. Danas radi kao research scientist i član Upravnog Odbora Sharklab International, a gdje je ranije obavljao i funkciju predsjednika.
Ronjenjem se bavi od 2005. godine, a kaže da to predstavlja skup sport, primarno zbog cijene same opreme, a zatim i urona. Osim što je finansijski zahtjevno potrebna je velika fizička, ali i psihička sprema koju ronilac u svakom trenutku mora imati.
Gajić je autor više od 20 originalnih naučnih radova iz oblasti morfologije, anatomije, paleontologije, evolucione biologije i ekologije, te dvije ihtiološke knjige, monografije, i izložbe ”Ajkule i raže”, koju je predstavljao u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine.
– Da čovjek postane ronilac trebaju mu samo vjera i dobra volja – rekao je Gajić.
Trafika|Ba|Fena
