Praksa je da se sat pomjera svakog posljednjeg vikenda u oktobru čime se sa ljetnog prelazi na zimsko računanje vremena, prenosi Klix.
Vraćanjem na zimsko računanje vremena sunce će ranije izlaziti, ali i zalaziti, pa će dani imati manje svjetla u popodnevnim satima. U noći kada se vraćaju kazaljke ljudi će, pak, moći spavati jedan sat duže.
Uvođenje tzv. ljetnog računanja vremena izvorno je predloženo radi štednje energije kao “Daylight Saving Time” (DST). Prvi je 1784. godine predložio Benjamin Franklin u jednom eseju koji je poslao urednicima jednog pariškog lista. Prelazak je prvi put službeno proveden u dijelu Kanade 1908. godine, a potom su ga slijedile ostale zemlje.
Pomijeranje kazaljki sa ljetnog na zimsko računanje ubrzo bi moglo biti prošlost, s obzirom da je Evropski parlament još u martu 2019. godine izglasao ukidanje pravila do kraja 2021. godine. Međutim, odluka još uvijek nije na snazi zbog toga što zemlje Evropske unije nisu odredile da li će se primjenjivati ljetno ili zimsko računanje vremena.
(Haber.ba)
