VAŠINGTON – Američka ekonomija je u maju stvorila neto 559.000 novih radnih mjesta, što je manje od očekivanog, ali puno bolje od aprilskih brojki, kada se već činilo da izdašni podsticajni paketi koji su završili na većini američkih bankovnih računa nisu baš podstakli nezaposlene da traže posao.
Neki ekonomisti kažu da su majski podaci s tržišta rada idealni, koristeći pojam Zlatokos, koji definiše prave ekonomske uslove kako centralna banka ne bi počela da razmišlja o najavi završetka otkupa obveznica.
Ključ ove Fedove odluke biće stopa inflacije. Značajno smanjenje prinosa na desetogodišnju američku obveznicu u petak (na 1,56 odsto) pokazuje da investitori ne vide povećane inflatorne pritiske u trenutnoj situaciji na tržištu rada.
Guverner Federalnih rezervi Džerom Pauel je više puta naglasio da je tržište rada daleko od predpandemijskih nivoa, tako da stezanje remena još nije opcija. Ugledne finansijske institucije ističu da se moraju pratiti i cijene rente u SAD, koje su uključene u proračun inflacije.
One (iako je rast cijena kuća u SAD prošle godine iznosio 13 odsto, najviši u 15 godina) su porasle dva odsto na godišnjem nivou. U Goldman Sahsu stanarina (zajedno s platama i očekivanjima od inflacije) je jedan od tri glavna činioca rizika za inflaciju.
U UBS su otišli još dalje i vjeruju da finansijska tržišta ne zavise ni od jedne varijable, nego od američkih cijena najma. Čak i ako kirije rastu sličnom brzinom kao prije epidemije (godišnji rast je tada iznosio oko četiri odsto), to će inflaciju povećati za 0,5 bodova. Seebiz.eu
(Capital.ba)
