Izborni zakon tema je o kojoj u Bosni i Hercegovini godinama nema dogovora. Zbog toga je vrlo izvjesno da će i ovaj izborni ciklus biti održan po aktuelnom zakonu. Ključni faktor mimoilaženja među strankama u Federaciji je način na koji HDZ BiH želi izmijeniti zakon. Ostale stranke smatraju prijedlog dodatnom diskriminacijom. Da li je, odlučit će već ovog četvrtka Ustavni sud Bosne i Hercegovine, koji počinje dvodnevno zasjedanje po apelaciji koju je uputio Klub Bošnjaka u državnom Domu naroda.
27. april. Sjednica Doma naroda BiH. Hitna procedura i samo jedna tačka – HDZ-ov Prijedlog izmjena Izbornog zakona. Umjesto rasprave i glasanja, Prijedlog zakona proglašen je neprihvatljivim i štetnim po vitalni nacionalni interes Bošnjaka.
Razloga je više – jednostran je, ignorira ustaljenu praksu, nisu ispoštovane procedure, ne ispunjava presude Evropskog suda za ljudska prava. Navode i to da je prijedlog ovog zakona, kada je riječ konkretno o izboru člana Predsjedništva BiH, još diskriminatorniji: “Prema Prijedlogu, kandidati za člana Predsjedništva BiH iz reda Bošnjaka naroda moraju osvojiti najveći broj glasova među bošnjačkim kandidatima u cijeloj Federaciji BiH, za razliku od kandidata za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda koji, u najekstremnijem slučaju, treba osvojiti većinu u jednom od pet kantona, što će mu morati biti dovoljno da bude izabran”.
Jedan mjesec je prošao. Nekoliko procedura ispoštovano. I Prijedlog zakona ovog će četvrtka pred Ustavni sud Bosne i Hercegovine. O njegovoj štetnosti po vitalni nacionalni interes suci imaju posljednju riječ. Jer saglasnost nisu postigli klubovi naroda, kao ni posebna tročlana komisija. A šta očekivati, teško je predviđati.
“Da li je zaista pogođen nacionalni interes Bošnjaka? Ja bih rekao da je, s takvim rješenjima koja zapravo degradiraju izborni sistem, s obzirom na međunarodne standarde, da je to nacionalni interes svih naroda, ne samo konstitutivnih nego i ostalih – jer i dalje produbljuje diskriminaciju i značajan broj biračkog tijela isključuje iz mogućnosti kandidovanja na izborima”, navodi Kasim Trnka, profesor ustavnog prava.
I nije profesor Trnka usamljen u ovom mišljenju. Na istoj toj sjednici Doma naroda zahtjev Kluba Bošnjaka podržao je i jedan delegat iz Kluba Hrvata. Kaže – Prijedlog zakona diskriminatoran je i po Hrvate, a posebno kada je riječ o načinu izbora delegata u Dom naroda FBiH.
“Četiri kantona – Tuzlanski, Bosansko-podrinjski, Unsko-sanski i Kanton Sarajevo dobili su pravo da izaberu jednog delegata u Dom naroda Federacije. Kad to prebacite u cifre, na tom područuju živi oko 46.000 Hrvata. Ispada nejasno kako je onda moguće da Posavski kanton, gdje ima 33, daje dva delegata ili Zeničko-dobojski, gdje ima 43, također da dva delegata”, ističe Zlatko Miletić.
Dakle, nakon što Ustavni sud donese odluku, bit će poznata i sudbina zakona. Ako suci odluče da nije štetan po vitalni nacionalni interes Bošnjaka, on će ponovno u parlamentarnu proceduru. Tamo će, izvjesno je, barem u Domu naroda, biti usvojen rukama HDZ-a i SNSD-a. No, zakon se prvi put našao na dnevnom redu prije raspisivanja Izbora. S obzirom na to da su izbori raspisani po trenutnom Izbornom zakonu, njegovo usvajanje u ovom momentu ne bi značilo baš ništa.
Visoko.co.ba/federalna.ba
(Visoko.co.ba)
