Iako Svjetska meteorološka organizacija još nije potvrdila zapise, na Antarktici je 9. februara izmjerena temperatura od 20 Celzija što je najviša zabilježena temperatura na Antarktici u historiji, odnosno za jedan je stepen veća od 19,8 Celzija zabilježenih 1982. godine na otoku Signy, prenosi The Guardian.
Znanstvenici, koji prikupljaju podatke s udaljenih nadzornih stanica svaka tri dana novi su zapis opisali kao nevjerojatan i nenormalan. “Na mnogim mjestima koja pratimo primjećujemo trend zagrijavanja, ali nikad nismo vidjeli nešto ovakvo”, rekao je Carlos Schaefer, koji radi na projektu Terrantaru – projektu brazilske vlade koji prati utjecaj klimatskih promjena na permafrost ili zamrznuto tlo na 23 nalazišta na Antarktiku.
Samo tri dana ranije, 6. februara argentinska istraživačka stanica na Esperanzi izmjerila je temperaturu od 18,3 stepeni, što je najviše zabilježeno očitanje na kontinentalnom dijelu antarktičkoga poluotoka.
Svjetska meteorološka organizacija nakon toga je objavila izjavu Randall Červenýa koji je rekao da „sve što smo vidjeli do sada ukazuje na legitiman zapis, ali mi ćemo naravno započeti službenu procjenu zapisa nakon što dobijemo pune podatke o meteorološkim uvjetima koji se odnose na događaj. Čini se da je zapis vjerojatno povezan s onim što mi nazivamo regionalnim događajem – “foehn”, nad ovim područjem brzo zagrijavanje zraka koje se spušta niz padinu ili planinu.”
Temperatura u porastu
Carlos Schaefer naveo je i kako je temperatura poluotoka, Južnog Shetlandskog otočja i arhipelaga James Ross, čiji je dio i Seymour, bila neuobičajena posljednjih dvadeset godina, a nakon hlađenja u prvom desetljeću ovog stoljeća, temperatura je velikom brzinom porasla.
“Antarktika kao regija pohranjuje oko 70 % svjetske slatke vode u obliku snijega i leda, a kada bi se sve to otopilo, razina mora porasla bi za 50 do 60 metara. No, kako bi se to dogodilo mora proći nekoliko generacija, a znanstvenici UN-a predviđaju da će oceani do kraja ovog stoljeća narasti za 30 do 110 centimetara, ovisno o uspjehu smanjena emisija stakleničkih plinova te o osjetljivosti ledenih ploča”, prenosi The Guardian.
“Antarktički poluotok – sjeverozapadni kraj blizu Južne Amerike – jedno je od najbrže zagrijavajućih regija na planetu, gotovo 3 ° C u posljednjih 50 godina. Količina leda koja se godišnje gubi na Antarktiku povećala se najmanje šest puta između 1979. i 2017. Većina gubitka leda događa se topljenjem ledenih ploča odozdo, uslijed naleta relativno tople vode oceana, posebno na zapadu Antarktika i u manjoj mjeri duž poluotoka i na istoku Antarktika”, naveli su znanstvenici na stranicama Svjetske meteorološke organizacije.
IZVOR: miss7zdrava.24sata.hr