Uzroci mnogih bolesti su puno dublji nego što mislimo te u najvećoj mjeri ovise o nama samima, a posebno o našim najčešćim mislima i emocijama. Jako često se dogodi da ako pacijent vrijedno “radi” na sebi, na mijenjanju negativnih obrazaca, na kontroli misli i emocija, njegov put iscjeljenja traje puno kraće nego kod osoba koje samo konzumiraju tablete i lijekove.
Naš je “ego” povezan s takvim negativnim osobinama kao što su strah, zavist, mržnja, ponos, laganje i pohlepa. Emocije se stvaraju na razini srca (uma). Često, nakon izbacivanja negativne emocije iz sebe dolazi osjećaj unutarnje praznine i umora. S druge strane, ako ne izbacimo negativne emocije, sve to ostaje u nama, i taloži se, doslovno “jede” tijelo iznutra, piše Svetlana Soms za econet.ru.
Što da radimo tada? Odgovor je jednostavan – slijediti utvrđene norme ljudskih odnosa i biti nesebičnima, živjeti u skladu s univerzalnim božanskim zakonima, što se čini da nije teško.
Povijest Kine sadrži zapise o stogodišnjaku Li Dzin Yunu. Živio je 250 godina (umro je 1928. godine, njegove fotografije su došle do nas) i tijekom svog dugog života pridržavao se triju osnovnih pravila:
1. Izbjegavanju prejakih emocija, jer one tijelu crpe energiju i ometaju učinkovitost svih organa u tijelu.
2. Ne žuriti, jer sve se događa u svoje vrijeme.
3. Svakodnevno raditi fizičke vježbe i vježbe disanja.
Zašto je njegovo prvo pravilo bilo “izbjegavati jake emocije”?
Tradicionalna kineska medicina ima pojam “sedam osjećaja”. Tako se zovu sedam vrsta emocija: radost, bijes, tuga, zamišljenost, jad, strah i zaprepaštenje. U normalnim uvjetima i uz umjeren intenzitet izražaja, oni uglavnom ne uzrokuju bolesti.
Međutim, zbog dugotrajnih psihičkog uznemirenja ili iznenadne oštre psihološke traume promjene osjetila postaju nekontrolirane i mogu dovesti do poremećaja normalnog protoka energije u tijelu.
Rezultat toga je nemoć koju orijentalni liječnici imenuju “unutarnje ozljede.” “Unutarnje ozljede” neposredno su povezane sa unutarnjim organima, te stvaraju nered u cirkulaciji energije. Naravno, razina i intenzitet izražavanja emocija je drugačiji kod svake osobe, ali je već odavno otkriveno da po prirodi agresivni, ljuti, nervozni ljudi imaju bolesno tijelo i češće su bolesni.
Kako emocije utječu na unutarnje organe?
Radost – pozitivan faktor, ali kada je previše intenzivan i trajan – negativno djeluje na srce. Previše radosti oduzima srcu energiju. To pokazuje da je u svemu potrebna umjerenost. Tu spada i “negativno zadovoljstvo”, na primjer, zadovoljstvo nanijeti štetu drugima, koje također uzrokuje bolesti.
Ljutnja šteti jetri. Kada se osoba naljuti, “zapali vatru u jetri ” te jetra radi s velikim opterećenjem. Ljutnja pojačava energiju, što rezultira oštećenjem vida, glavoboljom ili vrtoglavicom. Osobe sklone ispadima bijesa često su predisponirane za bolesti srca.
Depresija negativno utječe na pluća. Pretjerana tuga i žalost dovode do supresije volje, energija pluća se smanjuje.
Uzrujanost šteti slezeni. Kada osoba previše razmišlja o lošim stvarima i previše brine, stradaju slezena i želudac. Energija je u zastoju, što rezultira pogoršanim radom probavnog i apsorpcijskog sustava.
Stanje straha šteti bubrezima. Strah ih lišava energije, energija “pada”, zbog čega nastaje nesposobnost zadržavanja mokraće i izmeta.
Iznenadna zaprepaštenost dovodi do toga da “srce nema na što da se osloni, duh nema čemu da se pridruži”, nastaje emocionalni nemir i zbunjenost.
“Bolest – nije kaos, to je sigurno strogi redoslijed događaja koji je uzrokovan neravnotežom tjelesnih funkcija”, a drevna kineska medicina to pažljivo prati.
Budući da su naši vitalni organi povezani s duhovnim svijetom, ili “vrlinama”, kao što je gore opisano, zdravstvene prakse imaju cilj ponovno uspostaviti i održavati tjelesnu i duhovnu snagu – jedno kroz drugo.
Kada bilo koji organ tijela ne dobije dovoljno energije, fizičko stanje tog organa se pogoršava i istovremeno postaje sve teže izražavati “vrlinu” povezanu s tim organom. Bolne poremećaje normalnog funkcioniranja unutarnjih organa uzrokuju negativne emocionalna stanja.
Dolje vam predlažemo neke jednostavne tehnike samopomoći putem masaže prstiju na rukama – na slikama je prikazano kako se to radi.
Ako se bojite ili se ne možete riješiti nesvjesnog straha, zgrabite prstima jedne ruke mali prst druge ruke i počnite ga masirati, prvo na jednoj ruci, pa na drugoj. Ova masaža u obliku vježbi pomaže u složenim psihološkim situacijama vezanima za strah. To može biti korisno kada osoba ne može govoriti ispred velike skupine ljudi, ako je u procesu pregovaranja “oduzet jezik”, ili student može na takav način ukloniti strah prilikom odgovaranja na ispitu , itd.
Palčevi su povezani sa želucem. Oni se odnose na osjećaj tjeskobe, zabrinutosti.
Kažiprsti su isprepleteni sa plućima i debelim crijevima te se odnose na osjećaj tuge, jada i depresije.
Prstenjaci imaju točku za kontroliranje bijesa. Ako osjećate da biste se mogli naljutiti – izmasirajte prstenjake nekoliko puta. I odmah ćete primjetiti da je bijes u vama već nestao.
Srednji prsti su povezani sa srcem, tankim crijevom, sustavima cirkulacije krvi i limfe te disanjem. Usklađuju nestrpljenje, žurbu, povrijeđenost, ranjivost.
Drugi učinak na jetru kroz prstenjake je uklanjanje toksina. Pri konzumaciji alkohola i droga, a također i kod pušača, toksini se akumuliraju u unutarnjim organima i pogađaju živčani sustav, pa se čovjek pretvara u “spoj nadraženih živaca “. Napravite masažu – iako, naravno, bolje je ne piti i ne pušiti …
Ciklus masaže svakog prsta je prikazan na slici, i sastoji od 3-10 pritisaka po dužini prsta, a zatim po širini. Trebalo bi početi s lijevom rukom, a završiti prstima desne ruke.
“Nemoguće je postati savršen preko noći, ali također ništa veliko i prekrasno ne nastaje samo od sebe. Tome moramo težiti.”
(Trafika.ba/econet.ru Prevela: Irina Tadej za atma.hr)
