Bh. pravosuđe odavno je centar interesa politike i mnogih želja. Uglavnom i tačka sporenja, zbog čega su brojni zakoni i dalje na čekanju. Zato ne manjka analiza i kritika. Jedni rad opstruiraju, drugi blokiraju, a institucije se bore i sa unutrašnjim problemima. Crna lista, veze s kriminalom, hapšenje prvog čovjeka Suda Bosne i Hercegovine. Godina teška, a povjerenje građana ponovo poljuljano.
Nezavisno i transparentno pravosuđe obaveza je i cilj. Međutim do cilja je mnogo koraka. Izmjene Zakona o VSTV-u već su u pripreme za nove. Zakona o sudu ni nema. A pravosuđe konstantno na meti kritika.
„Postoji neka priča da neki koji su korumpirani da znaju podići optužnicu, da bi bilo da su nešto uradili. A ta optužnica je loša i neminovno mora dovesti do oslobađajuće presude. Protiv toga se treba boriti“, kazao je predsjednik VSTV-a BiH Halil Lagumdžija.
Dok borba i čekanje da korumpirani među onima koji bi u borbi protiv korupcije trebali biti prvi budu otkriveni, visoki pravosudni dužnosnici na crnim listama i iza rešetaka. Dugogodišnja tužiteljica Tužilaštva BiH i zamjenica glavnog tužioca Diana Kajmaković na crnoj je listi SAD-a. A kraj godine svakako je obilježen hapšenjem i određivanjem pritvora suspendovanom predsjedniku Suda BiH Ranku Debevcu i bivšem direktoru OSA-e Osmanu Mehmedagiću. Sud BiH godinu završio, a novu počeo sa v.d. predsjednicom Minkom Kreho.
Dok svoju nezavinost dokazuju oni kojima je vladavina prava trebala biti jedini zadatak, isto ostaje i pojedinim domaćim političarima. 2023. godinu obilježile su akcije i kantonalnih pravosudnih instanci te će zbog zloupotrebe položaja pred sudom uskoro biti i bivši načelnici i gradonačelnici. Državni sud prvostepeno je osudio bivšeg premijera Federacije zbog afere Respiratori, ali i ministra odbrane od 2009. do 2011. godine zbog zlopotrebe položaja na po 4 godine zatvora.
Na optuženičkoj klupi je i predsjednik RS-a Milorad Dodik, ali zbog nepoštivanja odluka visokog predsatvnika.
Iz Tužilaštva BiH ističu podignute optužnice u predmetima u vezi sa aplikacijama Sky i Anom, ali i pravosnažnom presudom za korpuciju bivšim zvaničnicima Službe za poslove sa strancima. Provedene su i akcije za korputivna ponašanja i u drugim državnim institucijama.
„Najveći problem i tamo gdje imamo određeni broj podignutih optužnica je taj što imamo relativno mali procenat osuđujućih presuda pogotovo u odnosu na organizovani kriminal i korupciju visokog nivoa. Šta je razlog? Razloga može biti više, mogu biti nedovoljno kvalitetne optužnice, nedovoljno pripremljene. U zadnjem peer reviewu koji se bavio ovim pitanjem konstatovano je da je relativno veliki broj prvostepenih osuđujućih presuda prerastao u oslobađajuće“, dodao je Lagumdžija.
Najčešće navođeni razlog preinačenja presuda su nezakoniti dokazi. Ipak, osuđujućih pravosnažnih presuda za korpuciju je bilo, pred državnim sudom pravosnažno osuđujućih 15. Veoma malo korputivnih radnji prijave nadležne institucije, više građani i mediji. A i građani gube nadu.
„Većina građana smatra da je to zbog toga što ništa neće biti urađeno na osnovu njihovih prijava. Postoji i strah od posljedica, nezaštićenost, nepostojanje mehanizama zaštite“, ističe Ivana Korajlić, izvršna direktorica TIBiH.
I dok borba protiv korupcije ide sporo i vodi ka boljoj i pravičnijoj budućnosti, u BiH i pravosuđu ni ona s prošlošću nije dobila epilog. Za ratne zločine počinjene prije više od 30 godina optužnice podignute 2023. A Sud BiH donio je 85 osuđujućih presuda za ratne zločine. Procese traženja i ekshumacija nestalih i ove godine Tužilaštvo BiH je provodilo. Sve s ciljem pronalaska 7.626 onih za kojima se traga.
Visoko.ba/federalna.ba
