Kineska vojska je u stanju visoke pripravnosti. Više od 20 kineskih vojnih aviona ušlo je u zračni prostor u kojem tajvanska protuzračna odbrana identificira sve avione. Istovremeno, četiri američka ratna broda pozicionirala su se u vodama istočno od Tajvana. Na pomolu je nova kriza u svijetu. Razlog je posjeta predsjednice Zastupničkog doma američkog Kongresa Nensi Pelosi Tajvanu. Ekstremno je to opasan potez, stav je Kine.
Predsjednica Zastupničkog doma američkog Kongresa Nensi Pelosi ipak je u sklopu svoje azijske turneje stigla u posjetu Tajvanu. Izazvalo je to bijes Pekinga koji Tajvan smatra svojom teritorijom. Kineski borbeni avioni prelaze Tajvanski moreuz.
Blizu neslužbene linije razdvajanja nekoliko je kineskih ratnih brodova. Iz kineskog Ministarstva vanjskih poslova ističu – posjeta Pelosi grubo je miješanje u unutarnje poslove Kine. Upozoravaju: kineska vojska neće sjediti skrštenih ruku.
“Cijelom svijetu je jasno da su provokativne akcije Sjedinjenih Država dovele do eskalacije tenzija u Tajvanskom moruezu. Još jednom pokazuju hegemonistički mentalitet i gangstersku logiku prema kojoj vas imaju pravo bezobzirno provocirati, a vi im se ne možete suprotstaviti”, rekla je Hua Chunying, glasnogovornica Ministarstva vanjskih poslova Kine.
Tajvansko ministarstvo odbrane pojačalo je nivo borbene pripravnosti. Iz Sjedinjenih Država međutim poručuju: Nećemo se prestrašiti kineskim zveckanjem oružjem.
“Jednostavno rečeno, nema razloga da Peking posjetu, koja je u skladu s dugogodišnjom američkom politikom, pretvori u krizu ili sukob, niti da je koristi kao izgovor za povećanje agresivne vojne aktivnosti u Tajvanskom moreuzu ili oko njega”, istakao je John Kirby, glasnogovornik Nacionalnog vijeća sigurnosti SAD-a.
U vodama istočno od Tajvana Sjedinjene Države su rasporedile četiri ratna broda, uključujući i nosač aviona. Posjeta Pelosi, dugogodišnje kritičarke Pekinga, dolazi usred sve lošijih veza SAD-a i Kine, ali i povećane napetosti između dvije zemlje oko Tajvana.
“Trebamo im poslati snažno upozorenje. Ako ne uspije, možemo upotrijebiti oružane snage da zauzmemo Tajvan, jer je to važno u svrhu ponovnog nacionalnog ujedinjenja”, smatra Du Yanming, stanovnik Pekinga.
“Predugo smo tolerirali američki imperijalizam. Trebamo djelovati kada god je to potrebno. Predsjednik Mao je jednom rekao da politička moć dolazi iz cijevi pištolja”, kaže Wang Shaoyun, stanovnik Pekinga.
Prije nekoliko mjeseci, američki predsjednik Joe Biden upozorio je Kinu da koketira s opasnošću, istakavši da će u slučaju kineske invazije Sjedinjene Države vojno braniti Tajvan. Peking je poručio da će odlučno slomiti svaki pokušaj nezavisnosti Tajvana.
Kina smatra Tajvan svojom odmetnutom pokrajinom, dok Tajvan sebe vidi kao nezavisnu državu, s vlastitim ustavom i demokratski izabranim vodstvom.
Visoko.ba/federalna.ba
(Visoko.co.ba)
