Na pola puta do krajnjeg roka određenog za postizanje Agende za održivi razvoj 2030, svijet se suočava s malim ili nikakvim poboljšanjem u većini ciljeva vezanih za hranu i poljoprivredu, navodi se u izvještaju Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO), objavljenom prije samita UN-a o održivom razvoju iduće sedmice u New Yorku.
– Dugotrajne posljediice pandemije Covida, skupa s ostalim krizama kao što su klimatske promjene i oružani sukobi, imaju široko rasprostranjene posljedice. Napredak postignut u protekle dvije decenije stagnirao je, a u nekim slučajevima čak se i preokrenuo – navodi se u izvještaju.
Globalna nesigurnost hrane naglo je skočila 2020. godine jer je pandemija poremetila tržišta hrane i povećala nezaposlenost, ali se glad nije vratila na nivoe prije pandemije. Oko 29,6 posto svjetske populacije – 2,4 milijarde ljudi – bilo je umjereno ili ozbiljno nesigurno u pogledu hrane 2022. godine, u odnosu na 1,75 milijardi u 2015, navodi se u izvještaju,pišu Vijesti
Pothranjenost je najteža na globalnom jugu, a glad najviše raste u subsaharskoj Africi.
Svijet također nije zabilježio napredak ka cilju prepolovljenja rasipanja hrane, koji je ostao na oko 13 posto od 2016. Zemlje bi trebale izraditi politiku za smanjenje gubitka hrane, navodi se u izvještaju.
Reuters je prošlog novembra javio da je nedostatak globalnog napretka u pogledu rasipanja hrane posljedica niskih javnih investicija i nedostatka jasne politike, te rasipnih potrošačkih navika.
Svijet je također daleko od postizanja ciljeva zaštite ribljeg fonda, očuvanja šuma i preokretanja trenda degradacije zemljišta. Izvjestan napredak je postignut u efikasnosti korištenja vode i suzbijanju ilegalnog ribolova, prenosi Reuters.
(Haber.ba)
