U novonastaloj situaciji i problemima koji su zadesili cijeli svijet sa korona virusom, prije par nedjelja u žižu javnosti je dospjela Švedska sa relativno opuštenim pristupom prema ovom globalnom problemu. Iz tog razloga smo stupili u kontakt sa Natašom, na Instagramu poznatijom kao @ihavethisthingformoments, koja je rođena u Banjoj Luci, ali još od djetinjstva živi u ovoj skandinavskoj zemlji. Nataša je inženjer arhitekture i građevinarstva koja je svoje studije završila na prestižnom švedskom Univerzitetu Lund, te se ovim poslom bavi 8 godina i radi za najveću građevinsku kompaniju u Skandinaviji. Što bismo mi rekli, svjetsko, a naše. Pored toga, u svoje slobodno vrijeme radi i kao Instagram infunecer i svoju kreativnost ispoljava na ovoj društvenoj mreži. Sa Natašom smo razgovarali o tome kako se Švedska nosi sa korona virusom, te od brojnoj dijaspori u Švedskoj i o tome kako su se oni integrirali u švedsko društvo.
Poznajemo Vas sa Instagrama, stoga molim Vas da mi kažete sa kojim brendovima sarađujete, te da li ste radili sa nekim bh brendovima? Šta Vas inspirište da budete nekome motivacija putem ove društvene mreže?
Do sada sam najviše radila sa američkim i danskim brendovima. Sa nšima nisam još uvijek, ali obzirom da me prati veliki broj naše dijaspore u Skandinaviji, ne isključujem tu mogućnost. Instagram je zaista super, ali neovisim od njega. Instagram mi je ”for fun”. Volim da slikam, volim ljude i volim da dijelim te neke male trenutke u kojima se svi prepoznamo, općenito švedski način života i taj švedski mentalitet koji sam poprimila, a koji je interesantan. Obzirom na sve obaveze, ipak više volim da radim sa arhitekturom i građevinama, te ne bih trenutno mogla da zamjenim svoj posao 100% sa promovisanjem nekih materijalnih stvari. Meni je veći uspijeh ako barem jedna osoba postane malo sretnija nakon što posjeti moj profil, nego što je koristila neki kod za popust koji sam im ponudila. Ali istina, i to nekad zna da obraduje neke ljude nam mom profilu.
Poznato je da je u Švedskoj bh dijaspora jako brojna. Koliko ste povezani sa našim ljudima?
Brojna i cijenjena. U Švedskoj živi oko 80.000 osoba porijeklom iz Bosne i Hercegovine. Prema brojnosti spadamo u treću imigrantsku grupu ovdje. Mnogo vremena provodim kako sa našim ljudima, tako i sa Šveđanima, u kući i van kuće, pa čak i na poslu. Ono što nas posebno povezuje su naši koncerti, predstave ili tako zvane ”Balkan feste”.
U svijetu je aktuelana tema korona virusa, kako se Švedska bori sa tim, da li ima straha među ljudima?
”U Švedskoj problemi – zdravo”. Šalim se naravno. Svjesni smo da će narednih nekoliko mjeseci biti naporni za sve nas. Ali za razliku od naših nordijskih susjeda, Švedska je usvojila relativno drugačiju strategiju. Ovdje su pustili Folkhälsomyndigheten (Uprava za javno zdravstvo) da vodi glavnu riječ, a ne vlada! Uprava za javno zdravstvo je stoga predložila da vlada smanji dopušteno ograničenje broja okupljanja sa 500 na 50 ljudi. Švedsko stanovništvo ima veliko povjerenje u Upravu za zdravstvo i stoga nema panike jer su počeli na vrijeme da ”saniraju” problem sa socijalnim distanciranjem i higijenom ruku. Također nas savjetuju da ostanemo kod kuće kada imamo bilo kakve simptome prehlade. Dostupnost lijekova je svima jednaka i prije par dana unazad nije moguće kupiti više lijekova nego što nam je potrebno u razdoblju od tri mjeseca. Ovo je odlučila Vlada nakon porasta potražnje za lijekovima u posljednje vrijeme. Uveli su tako reći ”zdrav razum” da se koristi.
Ali za razliku od drugih evroskih zemalja škole, restorani, teretane i slične djelatnosti rade?
Tako je! Uprava za javno zdravsto je predložila i zabranila javna okupljanja sa više od 50 ljudi, ali to isključuje mjesta poput škola, restorana i teretana koja za sada ostaju otvorena. Ova nova odluka je počela da važi od prošle nedjelje i važi do daljnjeg. Svako ko prekrši pravila rizikuje novčanu kaznu ili kaznu zatvora. To je trenutni pristup. 22. marta je naš premijer Stefan Löfven, u jednom od rijetkih televizijskih obraćanja, pozvao nas sugrađane da preuzmemo svako svoju odgovornost i da slušamo preporuke Vlade o radu od kuće, po mogućnost i socijalnom distanciranju. Švedske vlasti preporučuju svim rizičnim grupama da ostanu u kućama. I toga se većina i drži. Čak su i mnogi restorani zatvorili svoja vrata i promjenili su da se sve uzme ”to go”, a to nisu učinili po naredbi vlasti već samoinicijativno.
Da li je to ono što ralikuje švedski mentalitet u odnosu na naš balkanski?
Nema prisile od strane vlade, međutim moje je iskustvo da su Šveđani veoma disciplinirani. Primjerice poredali su stolove u restoranima i svjesni su da mora postojati veći razmak između stolova. Šveđani se samodistanciraju i autubusi su prazni ovdje u Malmö. Na mom poslu smo donjeli odluku da smijemo maksimalno troje biti u istoj prostoriji i da moramo držati razmak od jednog metar u odnosu na kolege, sastanke vodimo digitalno i održavamo ih 99% preko Skype. Ukinuli smo doručke zbog širenja virusa. I to je također samoincijativa. IKEA u Malmö radi, ali je restoran na primjer zatvoren. Na samom ulazu i kroz cijelu radnju su postavili plakate sa tekstom ”Pazimo jedni na druge. Imajte na umu najmanje jedan metar razmak”.
Kakva je situacija u glavnom gradu Švedske u Stochkolmu?
U Stockholm je malo drugačija situacija jer su u drugoj fazi za razliku od ostatak Švedske. Oni nisu počeli sa samodistanciranjem tako rano kao u ostali gradovi. U Stockholmu je krenulo sve kada su se ljudi vratili sa skijanja iz Italije i Austrije što je uobičajno za februar mjesec ovdje. Upute pratimo na https://www.folkhalsomyndigheten.se/ i svi su svjesni da se pravila ponasanja i odluke mogu da promjenu u kratkom roku.
Koliko često dolazite u Bosnu i Hrecegovinu? Te da li biste mogli napraviti neko poređenje između Švedske i Bosne?
Svakog ljeta posjetim Bosnu i Hercegovinu. Muž mi je iz Sarajeva, a ja sam iz Banja Luke, tako da uvijek napravimo neki roadtrip kroz domovinu. Što se tiče poređenja između Švedske i Bosne rekla bih da su ljudi u Švedskoj nešto više otvoreni prema nekim novim idejama i drže se tog socijalnog mentaliteta. Ovdje su svi zajedno i probleme rješavamo svi zajedno. Načina života se temelji na sreći, sigurnosti, komforu i jednostavnosti. Narod vjeruje lokalnim i državnim političarima jer su dokazali da imaju interes naroda u toj funkciji. Naravno da ovdje ima i puno većih mogućnosti za školovanje i posao nakon fakulteta nego u Bosni. Ubacivanje preko reda nije običaj u Švedskoj. Ovdje uredno ljudi stoje u redovima. Na taj način se izbjegavaju potencijalne neugodnosti jer svi tačno znaju kada je njihov red. Šveđani također cijene tačnost i sastanci će početi bez vas ako kasnite. Šveđani obožavaju kafu i ”fika” je švedski način ispijanja kafe i to je trenutak koji uzimamo samo za sebe i gdje usporimo sa svakodnevnim obavezama.
Ono što zasigurno nedostaje, kao i u svim zemljama van Bosne, je onaj bosanksi ćejf i druženje!
Pripremio i razgovarao: Anel Imamović
