Pristupiti NATO-u ili ne, pitanje je kojim se posljednjih dana bave do sada dvije vojno nezavisne i neutralne baltičke države-Finska i Švedska. Pitanje je pokrenula ruska invazija na Ukrajinu koja je ujedno i dovela do promjene svjetske sigurnosne situacije. Moskva žarko želi da odgovor bude NE, te upozorava baltičke zemlje da ulaskom u Alijansu neće doprinijeti miru. NATO je dao zeleno svjetlo kao i Zapad. Šveđani i Finci još uvijek neodlučni?
Okidač za specijalnu operaciju, kako je ruski predsjednik nazvao napad na Ukrajinu, bila je njena želja da uđe u NATO. Istu namjeru sada pokazuju još neke ruske komšije. Prije svega Švedska i Finska. 1949. godine Švedska je odlučila ne ući u NATO savez čime je postavila temelje svoje politike neutralnosti koja seže do današnjih dana, ali zbog rata u Ukrajini to bi se moglo promijeniti. Slična situacija je i u Finskoj, zemlji koja sudjeluje u mnogim mirovnim operacijama NATO-a ali koja vodi dugu internu debatu o ulasku u Alijansu.
“NATO je organizacija u kojoj se donose odluke važne za našu sigurnost. Važan je dio političke i sigurnosne arhitekture Evrope. Sagledaćemo kako bi naše moguće članstvo u NATO-u odgovaralo na naše sigurnosne potrebe. Moramo biti veoma iskreni što se tiče posljedica i rizika, koji su i kratkoročni i dugoročni. Ti rizici postoje i ako zahtjev za članstvo uputimo i ako ga ne uputimo”, istakla je premijerka Finske Sanna Marin.
“Moramo razmisliti o tome šta je najbolje za Švedsku i našu sigurnost, i naš mir u ovoj novoj situaciji. Važno je da pratimo šta se dešava u susjednoj Finskoj stoga moramo održavati veoma blizak kontakt. U Švedskoj vodimo proces za razmatranje ovog pitanja”, kazala je premijerka Švedske Magdalena Andersson.
S vojnog stajališta, Finska i Švedska spremne su više-manje odmah pristupiti, poručuju iz sjedišta NATO-a u Briselu. Njihove vojske već dugi niz godina surađuju s NATO trupama posebno u operacijama u Afganistanu.
Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg je rekao: “Razgovarao sam sa političkim liderima i u Švedskoj i u Finskoj te sam im prenio poruku da je na njima da donesu odluku. Ako upute zahtjev za članstvo, očekujem da će im 30 saveznica poželjeti dobrodošlicu i da ćemo pronaći načine da odgovorimo na zabrinutosti koje možda imaju o tom prelaznom periodu između upućivanja zahtjeva za članstvom i konačnog ratificiranja.”
Ulazak u potpunosti podržavaju i SAD.
“SAD vjeruju da su otvorena vrata NATO-a zaista otvorena, i da je isključivo na NATO savezu da odluči kako će izgledati njegovo članstvo. Postoji set kriterija koje bi svaka država koja se želi pridružiti morala ispuniti, za koje bi bila odgovorna, prije nego što bi se našla u poziciji da se pridruži savezu. To je u konačnici pitanje države koja se želi pridružiti i 30 saveznica, članica NATO-a”, naglasio je Ned Price, portparol State departmenta.
Moskva nije oduševljena idejama o priključenju Finske i Švedske.
NATO naziva mašinom konfrontacije, a pristupanje Alijansi prijetnjom za evropski mir i stabilnost. Glasnogovornica Ministarstva vanjskih poslova Maria Zaharova saopštila je da je međunarodna politika vojnog nesvrstavanja Finske i Švedske služila kao čvrst temelj u izgradnji obostrano korisnih odnosa s Rusijom, te da su obje države upozorene zbog pristupanja NATO-u.
“Izbor je na vlastima Švedske i Finske, ali treba da shvate posljedice takvog koraka po odnose s Rusijom i, uopšte, evropsku sigurnosnu arhitekturu, koja je sada u krizi.”
Dmitri Medvedev, bivši ruski predsjednik i premijer, a sadašnji zamjenik predsjednika ruskog Vijeća sigurnosti, kazao je kako bi u slučaju članstva Finske i Svedske u NATO- u, Rusija morala ojačati svoje kopnene, morske i zračne snage na Baltiku.
“Više neće biti moguće govoriti o bilo kakvom statusu Baltika bez nuklearnog naoružanja – ravnoteža se mora uspostaviti. Rusija do danas nije poduzimala takve mjere i nije ni namjeravala.”
Ako se obistini finsko i švedsko članstvo u NATO-u, osnovanom 1949. kao sigurnosna organizacija protiv Sovjetskog Saveza, to će biti jedna od najvećih strateških posljedica rata u Ukrajini. Finska je 1917. stekla neovisnost od Rusije te se protiv te zemlje borila dva puta tijekom Drugog svjetskog rata, izgubivši dio teritorija. Švedska pak nije ratovala oko 200 godina. Njezina vanjska politika usredotočena je na podršku demokraciji i nuklearnom razoružanju. Ipak ako uđu u NATO, Finska i Švedska neće biti sigurnije nego što su sad, već će ih ta organizacija isturiti u prve redove-poručeno je iz Rusije. Ovaj stav Rusije je očekivan jer svako širenje NATO-a ka Rusiji može se posmatrati i kao širenje fronta ka Rusiji. Neformalna neutralnost dvije baltičke zemlje nije određena niti jednim zakonom, ona je samo individualni stav njihovih politika. 2014 godine obje države su ojačale svoju saradnju sa NATO-om, te analitičarni smatraju da bi ulazak u Alijansu bila samo fomalizacija i prelazak na neki viši nivo od onog koji trenutno imaju. Prešli bi i samo 200 km sjeverozapadno do Sant Peterburga, što je još jedno veliko rusko NE a jedno veliko evropsko- zapadno DA za pristupanje NATO-u.
Visoko.co.ba/federalna.ba
(Visoko.co.ba)
