Prošlo je više od 18 mjeseci od izbijanja pandemije Covida-19 i već smo se navikli na vijesti o novim inačicama virusa koje postaju dominantne i potiskuju starije varijante. Neke mutacije virusa, poput alfa i delta varijante – koje su prvi put zabilježene u Velikoj Britaniji, odnosno Indiji – pokazale su se zaraznijima od prethodnih iteracija virusa i postale su globalno dominantne. Kad god se pojavi nova varijanta koronavirusa, znanstvenici je pomno promatraju.
Svijet se trenutno suočava s brzim širenjem delta varijante, koja je potisnula alfa varijantu u smislu prenosivosti i potencijalnog izazivanja hospitalizacija kod necijepljenih ljudi, a već nam prijeti nova varijanta označena kao lambda.
Evo što znamo (i ne znamo) o novoj inačici virusa.
Što je lambda varijanta?
Lambda ili “C.37”, kako je označena nova inačica, ubrzano se širi u Južnoj Americi, posebno u Peruu, gdje su uzorci virusa prvi put zabilježeni u kolovozu 2020. godine.
No, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) upozorila je na virus i označila ga kao varijantu na koju treba obratiti pozornost tek 14. lipnja ove godine, nakon što je zamijećeno da su se slučajevi koji se pripisuju toj varijanti primjetno proširili.
U izvješću objavljenom sredinom lipnja WHO navodi da je “lambda pokazuje visoku razinu prijenosa unutar zajednice više zemalja, uz porast prevalencije tijekom vremena te s povećanu incidenciju Covid-19”. U izvješću se navodi da je u tijeku nekoliko istraživanja o novoj varijanti virusa.
Gdje je zabilježena lambda varijanta?
WHO je izvješću od 15. lipnja navodi da je varijanta lambda otkrivena u 29 zemalja, teritorija ili područja, u pet regija te da je jače prisutna u Južnoj Americi.
“Vlasti u Peruu izvijestile su da je 81 posto zabilježenih slučajeva zaraze koronavirusom od travnja ove godine povezano s lambda varijantom virusa. Argentina pak navodi da je od trećeg tjedna veljače prevalencija lambde raste, a između 2. travnja i 9. svibnja ove godine udio lambde u sekvenciranim slučajevima iznosio je 37 posto, navodi WHO. U međuvremenu se u Čileu prevalencija lambde povećala na 32 posto slučajeva sekvenciranih u posljednjih 60 dana, pokazuju podaci WHO-a.
Prema podacima britanskog zavoda za javno zdravstvo, do 24. lipnja varijanta lambda otkrivena je u 26 zemalja. Među njima su, između ostalih, Čile, Argentina, Peru, Ekvador, Brazil i Kolumbiju, SAD, Kanada, Njemačka, Španjolska, Izrael, Francuska, Ujedinjeno Kraljevstvo i Zimbabve.
Je li lambda opasnija?
WHO i nacionalni zavodi za javno zdravstvo nastoje shvatiti po čemu se lambda razliku od drugih varijanti virusa, uključujući i to je li lambda zaraznija i otpornija na dostupna cjepiva.
Sredinom lipnja WHO je objavio da “lambda nosi brojne mutacije sa sumnjama na fenotipske implikacije, poput potencijalne povećane prenosivosti ili moguće povećane otpornosti na neutralizirajuća antitijela.”
Upozoravajući na specifične mutacije spike-proteina klasova (neke od njih stručnjaci opisuju kao neobične), WHO navodi da “trenutno postoje ograničeni dokazi o utjecajima povezanim s tim genomskim promjenama” te da su potrebne daljnje studije “kako bismo bolje razumjeli utjecaj na protumjere (protiv Covid-19) i kontrolirali širenje”.
Lambda, za razliku od alfa i delta mutacije, još uvijek nije označena kao “zabrinjavajuća varijanta”. Na konferenciji za tisak prošlog tjedna dr. Mariju Van Kerkhove iz Svjetske zdravstvene organizacije pitali su što bi se trebalo promijeniti da lambda bude uvrštena u rizičniju skupinu. Dr. Van Kerkhove objasnila je kako bi se to moglo dogoditi ako se pokaže da je lambda zaraznija ili ako se pokaže otpornijom na protumjere (cjepivo).
Djeluju li cjepiva protiv lambde?
Da bi se utvrdilo jesu li dostupna cjepiva djelotvorna protiv lambda varijante virusa, potrebna su također dodatna istraživanja, posebno kada je riječ o cjepivima koja su dostupna na Zapadu, poput Pfizer-BioNTechova, Modernina ili AstraZenecina.
No, u dijelovima Južne Amerike se znatno više primjenjuju kineska cjepiva pa se postavlja pitanje njihove učinkovitosti s obzorom da širenje lambda varijante i stopa zaraze rastu usprkos programima cijepljenja. Brazil, Čile i Peru uglavnom se oslanjaju na kineska cjepiva Sinovac ili Sinopharm, ali stope cijepljenih se znatno razlikuju u cijeloj Južnoj Americi.
Istraživanje koje je provelo Sveučilište u Santiagu obuhvatilo je zdravstvene radnike koji su primili dvije doze kineskog cjepiva CoronaVac (ili Sinovac) pokazalo je da mutacije prisutne u spike-proteinu kod lambda varijante pokazuju povećanu stopu zaraze i otpornosti na neutralizirajuća antitijela. Studija objavljena 1. srpnja još nije recenzirana.
Kineska cjepiva suočavaju se sa sve većim sumnjama u njihovu učinkovitost. Sumnje su dodatno povećane zbog nedostatka podataka o njihovoj djelotvornosti na mutirane varijante virusa. Podaci pokazuju da broj zaraženih u odnosu na ukupan broj stanovnika u šest zemalja s najvišom stopom procijepljenih raste. Pet od šest tih zemalja oslanja se na cjepiva iz Kine.
Nijedno cjepivo koje je trenutno dostupno ne smatra se 100 posto učinkovitim u prevenciji infekcije Covid -19, no kineska cjepiva do sada su prošla lošije u kliničkim ispitivanjima. Prema brazilskom istraživanju koje je objavljeno u siječnju učinkovitost Sinovaca iznosi 50,4 posto, dok istraživanje provedeno u Ujedinjenim Arapskim Emiratima čiji su rezultati objavljeni u prosincu pokazuje da je učinkovitost Sinopharma 86 posto.
Kina, pak, brani svoja cjepiva, a stručnjaci upozoravaju da zemlje ne bi trebale prestati koristiti kineska cjepiva protiv Covida, osobito zbog nedostatka cjepiva u siromašnijim zemljama, prenosi tockanai.hr.
(Haber.ba)
