Špiljski dragulj Bosne i Hercegovine glasovita Vjetrenica, s najvećim stepenom biodiverziteta u Evropi, tokom jesenjeg i zimskog perioda ne zatvara vrata znatiželjnicima koji dolaze uvjeriti se u njenu posebnost, jer mnogi smatraju da je upravo tada najljepša i najatraktivnija.
Razlog za to je što se u ovom zaštićenom spomeniku prirode u zimskom periodu poveća nivo vode, te se u njoj aktiviraju svi vodopadi, a brojna špiljska jezera napune, kada i može pokazati svu puninu svoje raskošnosti i jedinstvenosti podzemnog svijeta.
Direktorica Javnog preduzeća Vjetrenica Ana Soldo istaknula je za Agenciju Fena da upravo iz tog razloga Vjetrenica za posjetioce bude otvorena tokom cijele godine, s tim što je posjete u zimskom periodu zbog tehničkih uslova potrebno najaviti.
Ovu godinu za špilju Vjetrenica ocjenjuje dosta dobrom, naglašavajući da je broj posjetilaca špilji povećan za oko 60 posto, čime je i budžet preduzeća povećan.
Soldo podvlači da još uvijek čekaju odgovor od Federalnog ministarstva okoliša i turizma za odobravanje finansijske potpore namijenjene opremanju biospeleološkog muzeja ispred špilje. Ona očekuje da će odgovor biti pozitivan jer spomenuti projekt ocjenjuje jako važnim.
– U ovoj smo godini imali veliki broj istraživanja unutar Vjetrenice koja su urodila dobrim plodom, a rezultati će biti poznati do kraja godine ili početka iduće godine. Rađena su u okviru projekta koji se odnosi na zaštitu proteusa ili čovječije ribice. Na taj smo projekt nadovezali i fizička istraživanja unutar špilje, produženje kanala i još neke nove stvari u Vjetrenici, kao što je proširenje karte i mapiranje tog dijela Vjetrenice – kazala je ona.
Podvukla je da su im odobrena sredstva namijenjena prekograničnoj saradnji s Republikom Hrvatskom za važan projekt revitalizacije stare uskotračne pruge, zbog čega uposlenike ovog preduzeća očekuje dosta posla u idućoj godini.
Soldo je jako zadovoljna ovogodišnjom posjetom turista Vjetrenici, naglašavajući da ljubitelji špiljskog turizma dolaze iz različitih zemalja regije i Evrope.
– Imali smo dosta posjetilaca iz Rusije, Češke, Poljske, Mađarske, Velike Britanije i Amerike. Uglavnom je riječ o turistima koji dolaze u Dubrovnik. Većinu posjetilaca imamo u pravoj turističkoj sezoni, tokom ljeta, te se takva turistička kretanja odraze i na nas – istaknula je ona.
Govoreći o planiranom apliciranju za upis Vjetrenice na Listu svjetske baštine UNESCO-a, Soldo pojašnjava da je prvobitni plan bio ovu špilju aplicirati zajedno sa cjelokupnim dinarskim kršem.
– Međutim, na jednom sastanku održanom ovog ljeta osobe relevantne za to pitanje ipak su zaključile kako je Vjetrenica previše važna da bi išla u kompletu s kršem, već je odlučeno da treba nastaviti individualnu kandidaturu Vjetrenice za UNESCO – kazala je ona, podsjetivši da su za ovaj proces već izrađeni Plan upravljanja i Studija zaštite špilje Vjetrenica, uz Prostorni plan cijele općine Ravno.
Objekt špilje Vjetrenica prvi se put spominje polovicom 1. stoljeća nakon Krista u djelu “Povijest prirode” koje 77. godine objavljuje Plinije Stariji. Sistemska znanstvena istraživanja počinju tek od kraja 19. stoljeća, dok najobimnija istraživanja špilje provodi češki znanstvenik Karel Absolon od 1912. do 1914. godine, kada otkriva gotovo sve danas poznate špiljske kanale.
Najnovija istraživanja koja od 2000. godine provode speleolozi SD Velebit iz Zagreba rezultirala su otkrićem novih kanala i najtačnijim topografskim nacrtom špilje.
U Vjetrenici živi više od 200 životinjskih vrsta. Najzanimljivija i najveća među njima je predator – čovječija ribica.
Speleološke posebnosti ove jedinstvene pećine su magična ljepota, prostrani hodnici i dvorane, brojne nakupine siga, te bogat hidrografski svijet sa brojnim jezerima, nekoliko vodopada, više stalnih potoka i na desetke manjih periodičnih tokova koji teku u raznim smjerovima.
Trafika|Ba|Fena
