Socioekonomski pokazatelji: Grad Visoko na 21. mjestu po stepenu razvijenosti u FBiH

Piše: Naim K. // Visoko.co.ba

Prema podacima Federalnog zavoda za programiranje razvoja (FZZPR), Grad Visoko se nalazi na 21. mjestu po stepenu razvijenosti jedinica lokalnih samouprava (JLS) u FBiH, saznaje portal Visoko.co.ba.

Indeks razvijenosti ukazuje da je klaster visoko razvijenih JLS vezan za glavni grad Bosne i Hercegovine Sarajevo.

Grupu I po indeksu razvijenosti čine Centar Sarajevo, Novo Sarajevo, Stari Grad i Novi Grad, kao i Ilidža, Trnovo i Vogošća.

Grupu II čine većinom JLS koje su glavni gradovi kantona, tj. Grad Mostar, Grad Tuzla, Grad Široki Brijeg, Grad Goražde, Grad Bihać, Grad Zenica. Doboj-Jug, Čitluk, Tešanj, Hadžići i Ilijaš su takođe u ovoj grupi.

U grupu III spadaju Vitez, Grude, Grad Visoko, Kreševo, Banovići, Grad Gračanica, Neum, Posušje, Usora, Grad Živinice, Kiseljak, Grad Lukavac, Kakanj, Jablanica, Travnik, Grad Gradačac, Grad Ljubuški, Novi Travnik, Grad Konjic, Bugojno, Kupres, Doboj-Istok, Grad Čapljina, Grad Srebrenik, Maglaj, Žepče, Breza, Busovača, Grad Livno, Grad Orašje i Fojnica.

U grupu IV (nerazvijene općine) spadaju Jajce, Donji Vakuf, Grad Zavidovići, Olovo, Kalesija, Grad Stolac, Tomislavgrad, Gornji Vakuf-Uskoplje, Grad Bosanska Krupa, Grad Cazin, Foča, Velika Kladuša, Prozor, Odžak, Bosanski Petrovac, Kladanj, Sanski Most i Vareš.

U skladu sa Tabelom, koju možete pogledati u nastavku, Nivo razvijenosti Federacije BiH po JLS u 2022. godini u V grupu (izrazito nerazvijene općine) spadaju Ravno, Drvar, Domaljevac-Šamac, Ključ, Glamoč, Bužim, Čelić, Pale, Teočak, Sapna, Bosansko Grahovo i Dobretići.

Nivo razvijenosti Federacije BiH po JLS u 2022. godini*
Nivo razvijenosti Federacije BiH po JLS u 2022. godini*
Nivo razvijenosti Federacije BiH po JLS u 2022. godini*
Nivo razvijenosti Federacije BiH po JLS u 2022. godini*

Na listi jedinica lokalne samouprave najveće promjene u 2022. u odnosu na 2021. godinu zabilježile su: Općine Foča, Donji Vakuf i Kupres pale su za po šest mjesta.

Općina Foča je pala sa 54. na 60. mjesto. Padu je najviše doprinio pad indikatora kretanje stanovništva u 2022. godini u odnosu na 2013. godinu sa 0,60 u 2021. na 0,54 u 2022. godini. Pad je nastao kao posljedica smanjenja broja stanovnika. Posmatrajući apsolutne vrijednosti, u 2022 godini u Foči je živjelo manje 40 stanovnika nego u 2021. godini.

Općina Donji Vakuf je pala je sa 45. na 51. mjesto. Padu je najviše doprinio pad indikatora stepen zaposlenosti sa 0,92 u 2021. na 0,75 u 2022. godini. Posmatrajući apsolutne vrijednosti broj zaposlenih se smanjio za 15,2%, odnosno za 476 zaposlenika (sa 3.123 zaposlenika u 2021. godini na 2.647 u 2022.
godini).

Rast ranga za tri mjesta imalo je osam JLS, općine Doboj-Istok, Breza, Usora, Bugojno, Gornji VakufUskoplje, Drvar, Tomislavgrad i Grad Livno.

Posmatrajući indikatore, može se zaključiti da niti jedan indikator nema naglašene ekstremne vrijednosti te da su ove JLS imale ravnomjeran rast svih pet indikatora.

Općina Centar Sarajevo je ostala na 1. mjestu, nisu zabilježene značajane promjene pokazatelja, s tim da se razlika u odnosu na drugorangiranu općinu Novo Sarajevo neznatno smanjila. Općina Trnovo je preskočila općinu Ilidža pa je sada na 3. mjestu. Stari Grad, Novi Grad Sarajevo i općina Vogošća su ostale na istim
mjestima kao i u 2021. godini.

Naim K. // Visoko.co.ba

(Visoko.co.ba)