Visoki predstavnik Kristijan Šmit (Christian Schmidt) u intervjuu za Večernji list kazao je kako cilj izmjena Izbornog zakona i Ustava FBiH, koje je nametnuo u izbornoj noći, nije da budu od koristi samo jednom narodu već su osmišljene kako bi se omogućilo uklanjanje političkih blokada.
– Ja sam racionalni Nijemac. Prvo, treba nam biti jasno da nećemo stvoriti raj u BiH. Drugo, Hrvati nisu totalno potisnuti. Treće, i Bošnjaci ovdje žive i trebaju živjeti. Ja bih se radovao da svi oni koji vide neke prednosti ili mane o tome razgovaraju. U ovoj zemlji jednostavno se mnogo priča okolo, a malo se donose odluke. To vam mogu reći iz svog iskustva ovdje. Car Franjo Josip koji je vladao ovdje jednom je rekao: “Bio sam dobar vladar ako su svi moji narodi podjednako nezadovoljni” – kazao je Šmit.
Razgovor unutar zemlje
Visoki predstavnik naglasio je kako bi se sve strane u Bosni i Hercegovini trebale više potruditi na postizanje konsenzusa oko važnih pitanja.
– Rekao sam da oduzimam mogućnosti za blokade i to se odnosi i na mogućnosti koje bi koristila i hrvatska strana. A mislim da se pri postizanju konsenzusa moramo odmaknuti od principa nametanja veta i više se orijentirati na postizanje dogovora. Dakle, o pitanjima u kojima postoji mogućnost da se donese zajednička odluka, o njima treba zajednički odlučiti, a samo tamo gdje je doista riječ o nacionalnom interesu mora se odlučivati prema posebnim pravilima. I moramo definirati te interese, možda to ponekad nisu interesi koji se tiču cijele etničke grupe, već neki sasvim drugi interes – ocijenio je Šmit.
Po njegovim riječima, otvorena pitanja u Bosni i Hercegovini trebaju se rješavati međusobnim razgovorom unutar zemlje.
– Ja nisam pristalica Dejtona 2, nekog sastanka u nekoj avio bazi u kojoj će se sastati neki ljudi koji misle da poznaju konkretne interese dotičnog stanovništva. Ja se nadam i zagovaram to da ljudi ovdje budu više spremni voditi računa jedni o drugima, čak i u smislu ustavne pozicije. Vjerujem da ovo sad nije dovoljno, ali treba vidjeti što se može pojednostavniti. Imamo toliko komplicirana pravila da ona jednostavno pozivaju da ih ne poštujete. Treba sjesti i razgovarati o problemima, rješavati ih unutar BiH. Osim toga, Dejtona 2 više bi reflektirao interese zemalja sudionica nego same BiH. Dejtonski sporazum bio je neophodan jer je bio rat i trebalo ga je zaustaviti, ali Dejton više ne daje sve odgovore na pitanja nove generacije u ovoj zemlji. Mi moramo nešto napraviti za ovu i sljedeće generacije – poručio je.
Ne bi se trebalo govoriti kao o problematičnom prostoru
Šmit smatra kako evropski put Bosne i Hercegovine može biti cilj oko koga će se okupiti sve strane.
– Svakako bih volio da u sljedećim mjesecima zatražimo od EU da BiH dobije status kandidatkinje za članstvo. Ja znam da u BiH nije sve najbolje, ali smatram da nam je potreban politički signal i za mlade, treba im dati perspektivu da ostanu ovdje. Mislim da je ta poruka jako važna – kazao je visoki predstavnik.
Dodao je kako Evropska unija ne bi trebala o regiji govoriti kao o problematičnom prostoru, već da bi trebalo jasno kazati da je zapadni Balkan dio Evrope.
– Ako želimo sigurnosno, ekonomski i energetski stabilnu Evropu, moramo sarađivati i s ovom regijom. I u našem je interesu da imamo ove zemlje unutar EU. Nekome poput BiH treba i pomoći malo više u tome, ali ne mogu pristati na to da ostavimo ovdje neki prazan prostor koji će popuniti neki drugi izvan Evrope. Ovo nije nikakva igra hoću li BiH u EU. Ovo je postalo geostrateško pitanje, a mnogi su to previdjeli – zaključio je Šmit u intervjuuza Večernji list.
(Haber.ba)
