Bosna i Hercegovina i Romi u BiH nažalost još uvijek kaskaju za zemljama i iz okruženja a naročito zemljama iz Evropske unije. Romska populacija u BiH još uvijek se suočava sa problemom nezaposlenosti, stambene nezbrinutosti, uključenosti djece u proces obrazovanja od predškolskog do visoko školskog obrazovanja – kazao je u razgovoru za Fenu predsjednik Romskog informativnog centra “Kali Sara” Dervo Sejdić, povodom 8. aprila, Svjetskog dana Roma.
On je istakao kako je u BiH pandemija pokazala koliko je zapravo ranjiva romska zajednica u sistemu zdravstvene zaštite, jer je oko 35-40 posto romske zajednice još uvijek zdravstveno neosigurano.
Sejdić je naglasio da je BiH je u posljednjih 10-12 godina uradila strateške dokumente, odnosno izradila akcione planove za rješavanje problema Roma.
– Na nivou državnog budžeta redovno izdvaja grant sredstva za implementaciju akcionih planova. Od 2009. do 2015. godine iznos je bio 3.000.000 KM, međutim od 2015. taj iznos se smanjio do danas na 2.100.000 KM, sa tendecijom da će u ovoj godini biti još niži – kazao je Sejdić.
Prema njegovom mišljenju, politička podijeljenost, razjedinjenost države BiH i njenih institucija se odražava vrlo teško po romsku zajednicu.
– Romska zajednica je socijalno najranjivija, najuogroženija populacija građana BiH, i bez bh. institucija i podrške domaćih vlasti u socijalnom, kulturnom, obrazovnom pa i političkom uključenju Roma vrlo je teško govoriti. Činjenica je da su Romi diskriminirani u svim sferama života, počev od stambenog zbrinjava, zapošljavanja, obrazovanja, zdravstene zaštite, pa i one zaštite u smislu obrazovanja Roma i izučavanja romskog jezika u školama – istakao je Sejdić.
Naglasio je da “BiH usvajanjem Zakona o zaštiti prava nacionalnih manjina, ratifikovanje okvirne konvencije o zaštiti prava nacionalnih manjina Evrope, ima obavezu da pored romskog jezika u školski program uvede i ostale jezike nacionalnih manjina, ovisno o tome koliki broj nacionalnih manjina živi na određenom području”.
Sejdić je podsjetio da je BiH u proteklom periodu uložila oko 35.000.000 KM za socijalnu integraciju Roma.
– Uz pomoć međunarodne zajednice i IPA fondova, izgrađeno je i rekonstrisano više od 1.000 stambenih objekata, 7-8 posto Roma je zaposleno, 15-20 posto Roma je zdravstveno osigurano, povećan je broj upisa i redovnog pohađanja i završavanja osnovnog obrazovanja sa nekih 35 na 50-60 posto. Ali to još uvijek ne znači da smo dostigli standarde prosjeka opće populacije. Vrlo smo daleko od tih standarda. BiH se obavezala da će u narednom periodu, pa i izradom novih akcionih planova za period 2021-2025. biti obavezna uložiti veće napore i finansijska sredstva u rješavanju pomenutih problema – kazao je Sejdić.
Dodao je da na raspolaganju stoje i fondovi Evropske unije koje, nažalost, koristi u minimalnim iznosima.
– Nema dovoljno političke volje da se određeni programi apliciraju, obzirom da kod nas postoji razjedinjenost sistema, i to onemogućava BiH u punom kapacitetu da koristi te fondove. Nadam se da ti puni kapaciteti neće biti prepreka za korištenje fondova, za rješavanje problema Roma u BiH – poručio je Sejdić.
