Traženje Rusije da se iz rezolucije Vijeća sigurnosti o BiH izbaci rečenica u kojoj se spominju euroatlantske integracije izaziva zabrinutost, izjavila je u ponedjeljak hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić.
Ukrajinska kriza i odnosi s Rusijom glavna su tema sastanka ministara vanjskih poslova zemalja članica u Bruxellesu, na kojem sudjeluje i Pusić, a na dnevnom redu je i rasprava o Bosni i Hercegovini.
Pusić je na zahtjev novinara komentirala stajalište Njemačke glede ekspanzionističke politike Rusije na Balkanu.
Ona je rekla da je prigodom glasovanja o rezoluciji o BiH u Vijeću sigurnosti UN-a Rusija zatražila da se izbaci rečenica o euroatlantskoj perspektivi BiH. Na kraju Rusija nije glasovala protiv rezolucije, nego se suzdržala, a ministrica Pusić je istaknula da je to prvi put kada je u pitanju zemlja koja ne graniči s Ruskom Federacijom.
Istaknula je da su euroatlantske ili barem europske integracije za zemlje jugoistočne Europe iznimno važne, jer nisu sve te zemlje zaintersirane za članstvo u NATO-a, ali jesu za članstvo u EU-u.
“To je nešto što barem treba primiti na znanje i što zabrinjava”, rekla je Pusić.
Tjednik Der Spiegel u ponedjeljak je objavio tajni dokument njemačkog ministarstva vanjskih poslova u kojem se izražava zabrinutost zbog protueuropskog pritiska Moskve na Srbiju i ostale zemlje zapadnog Balkana, prije svega Bosnu i Hercegovinu.
“Putinov cilj je na balkanske zemlje izvršiti tako jak pritisak da će ili odustati od članstva u Europskoj uniji ili da će kao članice EU-a provoditi izrazito prorusku politiku”, citira se član Europskog parlamenta i političar Kršćansko-demokratske unije (CDU) Elmar Brok u dokumentu. Rusija, kako se dalje navodi, kroz sve prisniju vojnu suradnju i stvaranje ovisnosti o ruskom plinu, pokušava Srbiju i Republiku Srpsku učiniti ovisnima, a preko Republike Srpske nastoji utjecati na čitavu Bosnu i Hercegovinu.
Njemačka kancelarka Angela Merkel je u ponedjeljak govoreći o pritisku Moskve na Srbiju i Bosnu i Hercegovinu rekla kako bi bilo nedopustivo da EU mora pitati Rusiju za dopuštenje smije li primiti neke zemlje u svoje članstvo.
“Inače ćemo morati reći: mi smo preslabi. Mi ne možemo nikog više primiti, moramo prvo pitati u Moskvi je li to uopće moguće. Tako je to bilo 40 godina i na to stanje se zapravo ne želimo vratiti”, rekla je Merkel.
Očekuje se da će ministri proširiti popis osoba među proruskim separatistima u istočnoj Ukrajini, kojima je zabranjen ulazak i zamrznuta imovina u EU-u.
Visoka predstavnica EU-a za vanjsku i sigurnosnu politku Federica Mogherini rekla je da sankcije nisu same po sebi cilj, nego sredstvo kojim se želi utjecati na promjenu ruske politike prema Ukrajini.
Trafika|Ba|Fena
