POSTOJI mnogo načina na koje ljudi sami sebi uništavaju život, a sve počinje nečim što svi stalno radimo – žaljenjem. To je kao ovisnost. Prema nekim studijama, žalimo se 12 do 13 puta dnevno. Znamo da ne bismo trebali, ali svejedno to radimo jer je tako lakše. I osjećamo se dobro.
Malo “provjetravanja” misli čini nas opuštenijima, no neki provode više vremena žaleći se nego radeći bilo što drugo što bi im donijelo nešto dobro u životu, piše Medium.
Žaljenje pokreće lančanu reakciju koju je teško zaustaviti:
– pod stresom ste
– prestajete uživati u svom poslu
– teško vam je opustiti se (ili čak zaspati)
– sve manje i manje stvari stignete završiti
– osjećate se neproduktivno (jer to i jeste)
– osjećate se bolje kada se žalite
– rastjerujete sve oko sebe
– osjećate se usamljeno
– žalite se (ponovno).
Žaljenje nam stvara više štete od neproduktivnosti. Oštećuje mozak i ometa sposobnost rješavanja problema. Ono narušava našu kreativnost. Istraživači se slažu u jednoj stvari: ništa ne ubija naše šanse za uspjeh kao naš vlastiti stav.
Ne treba vam pozitivno razmišljanje
Nije dovoljno ispirati sebi mozak afirmacijama. To je štetno iz jednog jednostavnog razloga: vi i dalje ne radite ništa konkretno da biste promijenili svoju stvarnost.
Površne mantre pozitivnosti vode nas samo u teže propuste. Nije važno koliko je komičara poput Jima Carreyja sebi napisalo ček za 5 milijuna dolara kako bi vizualizirali ono što žele dostići. Kopiranje njihovih poteza neće vam pomoći.
Svi smo čuli za trik sa zahvalnošću. Kad vam je ružno u životu, sjednite i napravite popis stvari na kojima ste zahvalni. Nije loša ideja, no to također neće riješiti vaše stvarne probleme.
Što trebate napraviti?
Otkrijte što zapravo nije u redu
Postoji produktivan način za žaljenje. Njujorški terapeut Guy Winch objašnjava to u knjizi The Squeaky Wheel. Otkrijte svoje najveće i najneposrednije izazove i kako ih riješiti. Evo što on preporučuje:
– ne žalite se zbog nečeg osim ako iskreno ne želite rješenje
– kada se žalite, žalite se nekome tko vam može pomoći
– usredotočite se na ono što nije u redu i što želite da se dogodi
– ograničite svoje vrijeme za “provjetravanje mozga”.
Život nosi razne vrste nevolja. Puštamo ih da prođu kad se osjećamo usklađeni sa svijetom. Ako stalno radite dugačke liste neprilika i nepravde, samo zbunjujete sami sebe.
Osmislite bolji plan
U redu je naljutiti se – na bilo koga i bilo što. No ne smijete ostati ljuti. Nijedan problem na zemlji nije riješen žaljenjem. Zapravo, to je najmanje učinkovit način rješavanja nejednakosti i nepravde. Zamislite da su sufražetkinje samo sjedile i žalile se. Bi li žene danas imale pravo glasa?
Za rješavanje vaših problema nisu potrebne potvrde. Potreban je plan i malo strpljenja. Psiholog Carol Dweck iznosi ovakav stav u svojoj knjizi Mindset: The New Psychology of Success:
– fokusirajte se na neprestano unaprjeđivanje i promjene
– naučite talent promatrati kao šansu za razvoj, a ne kao dar
– ili prigrlite neuspjeh ili naučite ga shvatiti kao privremeno stanje
– otkrijte nepovoljne okolnosti, potražite izazove i prepreke
– osjećajte se bolje ako naučite nešto novo.
Ljudi koji se najviše žale najčešće su oni koji najmanje rade na poboljšanju svojih vještina. Zaljubljuju se u svoje probleme, ali ništa ne nauče iz neuspjeha.
Zapamtite u čemu ste dobri
Katkad problemi nisu samo u vašoj glavi. Katkad su stvari zaista loše. U najboljem slučaju, imate djelomičnu kontrolu nad stvarima. Vaš šef bi, zapravo, mogao nastradati. Kao i njegov šef. Kada se osjećate potpuno sputano zbog tuđe nesposobnosti, sjetite se da i šefovi dobivaju otkaze.
Kad stvari postanu zaista loše, pokušajte ovo:
– otkrijte što ne možete kontrolirati
– usredotočite se na ono što možete
– nastavite raditi ono u čemu ste dobri
– budite bolji u nečem drugom.
Ako vam to pomaže, možete voditi dnevnik. Katkad je važno primijetiti na koga i na što možete računati, a na koga i na što ne možete. Nemojte to raditi samo da biste se žalili na svoju poziciju u životu. Napravite plan, čak i ako to podrazumijeva pronalaženje boljeg posla.
Katkad jednostavno slažite
Nitko ne želi imati reputaciju toksične osobe, a učestalo žaljenje to donosi. Kado se poželite žaliti, razmislite dva puta. Provjerite je li na mjestu iznošenje prigovora.
Izraz “nasmiješi se i izdrži” postoji s razlogom i ponekad je bolje nešto prešutjeti, pa čak i slagati.
Olakšajte sebi
Budimo iskreni, svi ćemo se danas žaliti – možda već za pet minuta. Nije lako prestati, a ono što trebate pokušati je žaliti se manje samo kada je sa svrhom. Morate prestati pretvarati svoje prijatelje u “dežurna uha” za svoje žalbe.
Dopušteno vam je ljutiti se. Dopušteno vam je koristiti sarkazam. Dopušteno vam je dijeliti loše vijesti i razgovarati o svojim frustracijama i razočaranjima. Dopušteno vam je čak i spoticati se zbog vlastitog omalovažavanja i ogorčenja. Znate što još? Dopušteno vam je i da sve to jednostavno prestanete raditi.
Foto: Andrea Piacquadio / Pexels
