BiH se, prema istraživanju Globalnog indeksa organiziranog kriminala, nalazi na petom mjestu u Evropi. Prijeti nam i uvrštavanje na sivu listu Moneyvala, što bi dodatno oslabilo bh. ekonomiju i otanjilo novčanik građana.
Stavljanje BiH na listu nekooperativnih zemalja dovelo bi do daljnjeg pooštravanja kriterija za transakcije s našom zemljom. Ovo nije prva prijetnja. Bili smo praktično pred sankcijama u određenim periodima i uvijek se u posljednji čas djelovalo da se, barem kozmetički, urade promjene zakonskog okvira.
„Svojevremeno na taj način su usvajani zakoni protiv finansiranja terorizma i slično, izmjene, ali sada opet smo došli u tu situaciju, a da nisu ispunjene preporuke iz prethodnog perioda, posebno u smislu transparentnosti finansijskog poslovanja, tokova“, navodi Ivana Korajlić, izvršna direktorica Transparency Internationala BiH.
Najveće posljedice bi trpjeli upravo građani BiH, osiromašeni posljedicama pandemije, inflacije i rata u Evropi. Dok političke stranke ne prijavljuju svoje izvore finansija jer postoji otvorena mogućnost poslovanja i primanja donacija u gotovini, zakoni koji bi to spriječili se ne usvajaju.
„U prvom valu to bi oštetilo izvoznike, takođe i uvoznike, ali i obične građane, privrednike koji vrše te transakcije u kontekstu povećanja transakcionih troškova, gubitka vremena i nekih drugih troškova koji prate navedeno. Najveća odgovornost za eventualno stavljanje BiH na sivu listu Moneyvala je na državnom nivou“, ističe Admir Čavalić, zastupnik SBiH u Parlamentu FBiH.
U RS-u postoji zakonski okvir za ispitivanje porijekla imovine, ali se nikako ili selektivno primjenjuje. Mali su izgledi za usvajanje Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranje terorističkih aktivnosti na državnom nivou.
„Što se tiče budućih procesa, tu ne možemo biti optimisti iz razloga što smo imali određene blokade i u prošlom sazivu Vijeća ministara, naročito što ovaj saziv Vijeća ministar apsolutno ne pokazuje nikakvo interesovanje u pogledu ovog vrlo važnog pitanja za BiH, za privredu BiH, za međunarodni ugled BiH. I iz tog razloga postoji zaista velika vjerovatnoća da prilikom ocjene o statusu BiH pred Moneyvalom bude, nažalost, negativan“, upozorava Nezir Pivić, SDA-ov zastupnik u Parlamentu FBiH
U Udruženjima poslodavaca i banaka optimisti su da na sivu listu nećemo doći, jer je Evropska unija naš značajan trgovinski partner.
„Mi i ovako imamo jako lošu strukturu, stranih, direktnih investicija i u tom segmentu bi bilo jako loše ako bismo dospjeli na tu crnu listu Moneyvala, tako da u suštini vjerujemo da će institucije BiH učiniti sve da do toga ne dođe“, kaže Saša Aćić, predsjednik Udruženja poslodavaca RS-a.
Prvo je za državu loša stvar kad se dođe na bilo koju crnu listu, napominje Berislav Kutle, direktor Udruženja banaka BiH: „Mi smo, zbog političke nestabilnosti, zbog ove situacije koja već godinama vlada u BiH, na skoro svim tim crnim listama i gotovo da smo naučili živjeti na takav način. Sve što političke strukture obećaju izvršavanjem tzv. famoznih 14 pravila za ulazak u EU je priča sama za sebe, a u stvarnosti ništa se ne događa“.
Pojedinci na crnim listama koji nerijetko završe i na funkcijama, ugrožavaju rejting BiH u međunarodnim razmjerama. Uvrštavanje na sivu listu Moneyvala, zemlju bi dodatno koštalo stabilnosti i budućih ulaganja koja su nam prijeko potrebna.
Visoko.ba/federalna.ba
(Visoko.co.ba)
