Cijene plina u Evropi porasle su proteklih dana zbog bojazni da bi ukrajinska kriza, znatno komplicirana ulaskom ruskih vojnih snaga na poluotok Krim, autonomno područje unutar međunarodno priznatih granica Ukrajine, mogla rezultirati i prekidom snabdijevanja Evrope ruskim plinom. Bez dovoljno plina ekonomski oporavak većine evropskih zemalja bio bi znatno otežan. Sa prijetnjma te vrste Evropa se ne susreće po prvi put i sada je, po brojnim ocjenama, mnogo bolje pripremljena za takvu situaciju.
Rusija Evropu snabdijeva sa 25 odsto potreba za plinom. Ukrajina je između njih i svaki konflikt Rusije i Ukrajine direktno se odražava na stabilnost protoka plina kroz plinovode na teritoriji Ukrajine.
Simon Pirani, analitičar Instituta Oxford, specijaliziranog za energetsku problematiku, konstatuje:
“Cijene plina su porasle posljednjih nekoliko dana. Uočljiva je bojazan i za srednjoročno i za dugoročno snabdijevanje plinom.”
Ukrajina je uveliko ovisna o ruskom plinu. Iz ruskog Gazproma najavljeno je da će početkom idućeg mjeseca biti povećane izvozne cijene gasa. Ukrajinska državna kompanija Naftogaz duguje Gazpromu oko 2 milijarde dolara.
Komesar Evropske unije za energiju Gunther Oetttinger najavio je jučer da će Brisel izmiriti ukrajinska dugovanja za plin i ocijenio da za sada nema neposredne opasnosti od nestašica plina u Evropi:
“U ovom momentu, u zemljama članicama Unije, stanje sa plinom je dobro. Imamo blagu zimu, skladišta plina su punija nego prošle godine, imamo i značajne rezerve.”
Dva puta, 2006. i 2009. godine, Rusija je obustavila isporuke plina Ukrajini zbog sporova oko cijene, što je izazvalo nestašice plina i u Evropi. Evropa je sada mnogo manje ovisna od ukrajinskih plinovoda kao tranzitne rute ruskog plina. Sjevernim plinovodom izgrađenim ispod površine Baltičkog mora i puštenim u pogon u novembru 2011. godine, ruski plin direktno pritječe u Njemačku, najvećeg potrošača ruskog plina, podsjeća analitičar Pirani i dodaje:
“Veliki posao urađen je i u zemljama centralne i istočne Evrope nakon 2009. godine kada je krajnjhe ozbiljno shvaćeno da rusko-ukrajinski nesporazumi imaju ozbiljne posljedice po uredno snabijevanje plinom.”
U toku je realizacija projekta Južnog plinovoda koji će ići dnom Crnog mora. Završetak radova predviđen je tokom iduće godine, a pun kapacitet tog plinovoda, kojim bi bilo podmirivano blizu 50 odsto evropske tražnje, trebao bi biti dosegnut 2018. godine.
Zahlađenje odnosa Rusije i Evrope raste, posebno nakon ulaska ruskih vojnika na Krim. Evropska unija prijeti sankcijama, za sada nepreciziranim. Da li će Rusija na eventualne sankcije odgovoriti prekidom isporuka plina?
Simon Pirani smatra da je to malo vjerojatno:
“Gazprom je komercijalna kompanija, njen je cilj prodavati i profitirati. I stoga želi prodavati plin i potrošačima u Evropi.”
Unatoč ovakvim i sličnim ocjenama, analitičari ocjenjuju da će sadašnje evropsko-rusko-ukrajinske tenzije podstaći Evropu da udvostruči napore na traženju alternativnih energetskih izvora i smanji oslanjanje na ruski plin.
Trafika|Ba|VOA
