Jedan od najstarijih islamskih napjeva je Tale al-bedru alejna. Poznat je u cijelom Islamskom svijetu kao pjesma vezana za Hidžru, a njegova starost je oko 1400 godina.
Prema predanju, kada se Muhamed vratio u Medinu sa Hadža, narod ga je u najvećoj radosti i veselju dočekao ovom pjesmom:
U osvit rebiul-evvela, u pratnji Abdullah bin Urejkita, iskusnog i pouzdanog vodica napustiše pećinu. Putovanje je trajalo osam dana (…) Prireden je neviden doček za taj historijski dolazak. Medinske djevojke ushiceno su pjevale Tale al-bedru alejna, izražavajuci na taj nacin svoju dobrodošlicu. Hazreti Aiša, r.a, priča da je Poslanik, a.s, nakon dolaska u Medinu, primijetivši nostalgiju kod nekih ashaba za Mekom uputio Allahu, dž.š, dovu: “Allahu, ucini da volimo Medinu kao što volimo Mekku, ili još više! Poboljšaj stanje u njoj, blagoslovi i bericet daj u hrani njenoj, otkloni vrucinu iz Medine i prenesi je u Džuhfu.” (iz teksta – H I DŽ R A hafiz mr. Halil Mehtić u časopis Novi Horizonti posredstvom bloga blob.blogger.ba)
Svi se, i tadašnji ashabi i kasnije generacije muslimana i svi muslimanski historičari, slažu u jednom: Medina nikada, ni prije ni poslije toga dana nije doživjela veće radosti i veselja. Iz mnogih muhadžirskih i ensarijskih srca i grudi izlijevali su se stihovi dobrodošlice uz pratnju bubnjeva i defova, stihovi koje je islamska tradicija do dan danas, hvala Allahu, očuvala od zaborava:
Taleal Bedru alejna min Senijetil–Vedai
Puni mjesec nas obasja od Senijetil veda)
Vedžebeš-šukru alejna ma de’a lillahi dai
Kevserom pojimo duše dok čekamo Ahmeda)
Ejjuhel–meb’usu fina džihte bi-l-emri-l-muta’i
Ti koji si od Allaha cijelom svijetu poslan)
Džihte šerefte-l Medina merhaben ja hajre da’i
Došao si da grad Medinski ilumom nam obasjaš
(Haris Čengić: Kazivanje o Muhammedu, alejhisselam, IX dio – Hidžra, posredstvom blogablob.blogger.ba)
Evo kako ova ilahija zvuči u zapadnjačkom aranžmanu.
Australijska zvijezda Olivia Newton John je ovu pjesmu uvrstila na svoj album “Grace and Gratitude” iz 2006. godine. Album je snimljen s humanitarnim ciljem, a na njemu se nalazi duhovna muzika iz različitih kulturno-religijskih sredina.
U Bosni i Hercegovini ova je ilahija odavno prisutna u vjerskom životu. Prvi put je snimljena 1989. i to na kasetu. Snimio ju je hor Gazi Husrev-begove medrese u povodu 450 godina postojanja ove ustanove, a naredne godine je bila izvedena na Večeri ilahija i kasida u sarajevskoj Zetri.
Nakon rata, ovu ilahiju je snimio sufijski vokalni ansambl Nešidu-l-Huda.
Visocani.ba/Visoko.co.ba/radiosarajevo.ba
