Kako navodi Bloomberg, kako se zahuktava ovogodišnja turisitička sezona, na trgovima historijske jezgre često se mogu vidjeti porodice koje sjede i ručaju hranu koju su donijele od kuće.
To je financijski mnogo povoljnija opcija nego jesti u restoranima, no ekonomija Venecije od takvih turista nema praktički nikakve koristi. Stoga gradski oci žele to promijeniti, prenosi Poslovni.hr.
Identificirane glavne tačke
Gradske su vlasti izračunale da između 30.000 i 40.000 turista dnevno čine Veneciji više štete nego koristi. Kako bi obeshrabrili dnevne turiste-šetače da dolaze, odnosno da barem nešto od njih zarade, od januara iduće godine ulaz u staru jezgru za turiste koji nisu dio vođenih grupa naplaćivat će se između 3 i 10 eura.
Gradske vlasti još bruse detalje kako će se naplaćivati ta naknada i ko će je prikupljati, no glavne tačke već su identificirane: Veliki kanal te otoci Lido, Murano i Torcello. S takvom odlukom ne slaže se dio lokalnih ugostitelja i vlasnika trgovina koji smatraju da će to poslati pogrešan signal koji nije u skladu s venecijanskom tradicijom trgovačkog grada.
Međutim, gradski vijećnik Simone Venturini, jedan od predlagača ove inicijative, kaže kako cilj te mjere nije zaraditi, već zaštititi Veneciju. Prema njegovom sudu, grad ne može izdržati “fast food” turizam, ili što bismo mi rekli “paradajz turizam”.
Prije pandemije ulice i trgovi u staroj jezgri bili su zagušeni rijekama turista. No, izbijanje pandemije i uvođenje strogih epidemioloških mjera turističku industriju Venecije bacile su na koljena. U to se vrijeme pojavila i ideja kako turizam nakon pandemije ne može više biti kakav je bio.
Giuliana Longo, vlasnica male trgovine šešira pored mosta Rialto koji je u vlasništvu njene porodice više od stoljeća, podržava plan o naplati ulaska u grad, ali smatra i da se mora jasno znati da će se taj novac koristiti za konkretne svrhe, poput očuvanja povijesne baštine ili zaštite ekosistema lagune.
S druge pak strane Ernesto Pancin, direkor udruženja ugostitelja Venecije, smatra kako gradske vlasti ne bi trebale uvesti restrikcije na historijske dijelove grada, već motivirati dnevne turiste na razgledavanje manje razvikanijih dijelova grada u najvećoj špici.
– Centralni dijelovi poput Castella i Santa Crocea su predivni, ali su većinu dana prazni i konačno bi na taj način oživjeli – smatra Pancin.
Slična ideja Amsterdama
Plan Venecije naslanja se na sličnu ideju gradskih vlasti Amsterdama koje žele obeshrabriti dolazak velikih skupina turista zainteresiranih samo za čuvene bordele u četvrti Crvenih svjetiljki i marihuanu u coffee shopovima.
Može se reći da sve više najposjećenijih evropskih turističkih odredišta ne smatra sve turiste dobrodošlima. Međutim, rizik koji donosi stihijski turizam akutniji je u Veneciji. Poplave stare jezgre, poznate kao “aqua alta”, sve su češće, a najgora poplava u zadnjih pola stoljeća, ona iz 2019., uzrokovala je štetu od milijardu eura.
Kako bi zaštitila grad, italijanska vlada lani je odobrila uredbu o zabrani uplovljavanja velikih kruzera u lagunu. Pritisak da se učine dodatne mjere ove će sezone postati još snažniji s obzirom da se očekuju odlične turističke brojke.
Prema projekcijama turističke udruge Assoturismo Confesercenti, ove će godine najpoznatije talijanske turističke destinacije, poput Rima, Venecije i Firence, posjetiti 27,4 miliona turista, četvrtina više nego lani.
(Haber.ba)
