Pred nama je ključna sedmica. Doduše, ne ona u kojoj se najavljuje deblokada države ili reformski procesi, već moguće promjene u dugogodišnjem problemu – izmjenama Izbornog zakona BiH. Slijede novi pregovori. Ponovo nam dolaze i međunarodni zvaničnici. No, i ovaj put dočekat će ih stari stavovi.
Pokušaj novi, gosti stari a po starom i domaćini. Priča već viđena, rekli bismo, deja vu. Razlika je ovaj put u nešto konkretnijim prijedlozima. Na do sada praznom stolu bit će najmanje tri verzije izmjena Izbornog zakona BiH. Ovo je posljednja dospjela u javnost. Autori su HDZ BiH i hrvatski partneri. U šest dokumenata predviđen je izbor delegata u domove naroda te članova Predsjedništva BiH iz Federacije. Nisu isključivi, pa u obzir dolaze dva modela. Indirektni i direktni. No, u oba slučaja ključnu ulogu imali bi domovi naroda.
“Novitet je da mora dobiti potrvrdu u Klubu naroda u Parlamentu FBiH, time osiguravamo legitimitet i legitimno predstavljanje. To u praksi znači – ako vas vaš narod bira, imat ćete i većinu u Klubu naroda koji predstavljate. Na taj isti klub ćete se pozivati za vitalni nacionalni interes, on vas potvrdi i vi ste legitiman i legalan”, objašnjava Ilija Cvitanović, predsjednik HDZ-a 1990.
I tu je ključna razlika: granica za etničko, a na štetu građanskog. Iz SDA kažu, spremni su prihvatiti većinsku volju jednog naroda, ali ne i stopostotnu jer se ne smiju zaboraviti ostali. Sličan stava imaju i pregovarački partneri, pa HDZ-ov prijedlog od konačnog rješenja sve više liči na pucanj u prazno.
“Ovaj prijedlog u sebi sadrži neku formu etničkih prefiksa koja je pomalo čudna. Samim tim, a da ne govorim o ostalim pitanjima, ovo ne ispunjava sve pravne zahtjeve. Ni govora o tome”, ističe Halid Genjac, generalni sekretar SDA.
Dakle, u ključnoj sedmici i dva ključna pitanja za raspravu i traženje mjere. Uz Predsjedništvo koplja će se lomiti i oko federalnog Doma naroda. Tačnije, ovlasti. Iz SDA i probosanskog bloka traže da one budu reducirane isključivo na pitanja od vitalnog nacionalnog interesa. Iz HDZ-a BiH za to ne žele ni da čuju. Donekle i logično, jer im trenutna situacija daje kormilo nad Federacijom. A ovo su rezultati: 37 zakona na čekanju, jer ih Dom naroda mora potvrditi – a ne želi. Stopirano i imenovanje Federalne vlade, predsjednika i potpredsjednika Federacije, sudija Ustavnog suda. U pozadini – jedna politika.
Genjac dodaje kako se Dom naroda mora riješiti tako da se eliminiše mogućnost bilo čije zloupotrebe tog opsega: “Naš je prijedlog da se tu navedu precizan i jasan katalog, pitanja od vitalnog interesa, a da se ova pitanja imenovanja rješavaju na drugi način ukoliko to ne uradi na vrijeme Dom naroda”.
Priču dodatno komplikuje politika iz entiteta Republika Srpska. Od direktnog izbora svog člana državnog Predsjedništva ne odustaju. A u federalni Dom naroda i oni bi legitimne. Po svojoj mjeri.
“Mi tražimo da tamo gdje žive Srbi i gdje su oni koncentrisani da imaju pravo da izaberu svoje političke predstavnike. To rješenje nek dođe i za to ćemo glasati. Ako nema rješenja za Dom naroda, nećemo glasati ni za Predsjedništvo”, kategoričan je član Predsjedništva BiH Milorad Dodik (SNSD).
Tako svako sa svojim željama odbrojava dane do novih pregovora. Nisu se sabrali ni svi prijedlozi, a postalo je upitno i ko će pregovarati. Može li Izborni zakon biti prioritet nad blokadom države?
“Da bilo koja tema dolazi u fokus i raspravu, to ne bi bilo pravdeno prema ovoj državi i njenim ljudima – ova strašna situacija koju imamo, početak secesije, napad na ustavni poredak”, podsjeća potpredsjednica DF-a Alma Kratina.
Predsjedavajući Kluba zastupnika SDP-a državnom parlamentu Saša Magazinović upozorava: “Baviti se bilo čim drugim osim tim je samo pomoć onima koji vode ovu državu u jednom pogrešnom pravcu. Zbog toga je SDP donio stav da ćemo razgovarati koliko god treba i s kim god treba o normalizaciji situacije u državi”.
I tu smo – gdje smo. Institucije prazne, doček izbora uz najave bojkota. Prijedloga i višak, a bez rješenja. A i građani su tu gdje jesu. Oni se bar ne moraju brinuti. Na izbore će izaći, a provedba izborne volje svakako je stvar politike.
Visoko.co.ba/federalna.ba
(Visoko.co.ba)
