Američki predsjednik Joe Biden potpisao je 15 izvršnih uredbi nedugo nakon što je prisegnuo u srijedu, poništavajući niz politika svog republikanskog prethodnika Donalda Trumpa.
Potpisujući izvršne uredbe, memorandume i direktive pred novinarima u Ovalnom uredu u srijedu poslijepodne, Biden je rekao da “nema vremena za gubljenje”.
– Neke od izvršnih uredbi koje danas potpisujem pomoći će u ublažavanju krize s COVID-19. Borit ćemo se protiv klimatskih promjena kako se dosad nismo borili, promovirat ćemo rasnu jednakost i podržavati zapostavljene zajednice. To su samo početne tačke – rekao je Biden.
Njegovi savjetnici kazali su da uredbe koje je potpisao novi predsjednik uključuju obavezno nošenje maske u svim federalnim institucijama i za sve federalne zaposlenike, uspostavu novog ureda Bijele kuće za koordinaciju odgovora na pandemiju te zaustavljanje postupka izlaska SAD-a iz Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).
Među uredbama koje se bave imigracijskom politikom, Biden je opozvao Trumpovu deklaraciju koja je omogućila finansiranje izgradnje zida na granici s Meksikom te okončao zabranu putovanja u SAD za neke zemlje s muslimanskom većinom. Potpisivanje ovih uredbi predstavlja samo početak niza poteza koje će Biden uskoro poduzeti, rekla je njegova predstavnica za tisak Jen Psaki.
Povratak u Pariski klimatski sporazum
Očekuje se da će Biden uskoro također opozvati odluke kojima se transrodnim osobama zabranjuje služenje u američkoj vojsci te ukinuti zabranu američkog finansiranja međunarodnih programa planiranja porodica povezanih s pobačajima. Također, potpisao je izvršnu uredbu kojom je pokrenuo proces povratka SAD-a u Pariski klimatski sporazum, čime je opozvao jedan od ključnih poteza svog prethodnika Donalda Trumpa, prenosi Hina.
Trump se dugo vremena protivio globalnom klimatskom sporazumu koji su potpisale gotovo sve zemlje svijeta, a u novembru 2020. SAD je i formalno istupio iz pakta. Ta američka odluka istovremeno je označila veliko smanjenje američkog finansiranja fondova za siromašnije države kako bi lakše prebrodile posljedice klimatskih promjena.
Biden je prvog dana u uredu također potpisao uredbu kojom se traži revizija svih Trumpovih odluka kojima je ublažio mjere zaštite okoliša, uredbu kojom se opoziva dozvola za projekt naftovoda Keystone iz Kanade te uredbu kojom se uvodi moratorij na istraživanja nafte i plina u području Arktika koje je Trumpova administracija nedavno otvorila za razvoj. Također je obećao da će vratiti Sjedinjene Države na put da do 2050. godine postanu klimatski neutralne u pogledu emisija stakleničkih plinova.
Njegova misija obnove američkog klimatskog kredibiliteta neće biti lagana, s obzirom na političke podjele u zemlji, pritisak naftnih kompanija i oprez međunarodnih partnera zabrinutih zbog dosadašnje Trumpove klimatske politike.
Jačanje nuklearnog obuzdavanja Irana
– Jako smo skrenuli s puta u posljednje četiri godine s klimatskim poricateljem u Ovalnom uredu. Ulazimo u međunarodnu arenu s deficitom kredibilnosti – rekao je John Podesta, savjetnik bivšeg predsjednika Baracka Obame koji je sudjelovao u kreiranju Pariskog klimatskog sporazuma.
Bidenove uredbe također traže od vladinih agencija da razmotre smanjenje emisije metana, izmjene standarda učinkovitosti goriva kod motornih vozila te mogućnost širenja područja prirodnih rezervata i nacionalnih parkova koje je Trumpova administracija reducirala.
Sjedinjene Države će se zauzeti za produženje i jačanje nuklearnog obuzdavanja Irana putem diplomatije, a to će pitanje biti na dnevnom redu u prvim razgovorima predsjednika Joea Bidena sa stranim partnerima i saveznicima, rekla je u srijedu glasnogovornica Bijele kuće. Biden je ranije rekao da će se, ako Teheran nastavi striktno poštivati nuklearni sporazum s velikim silama iz 2015. – prema kojem je Iran pristao ograničiti svoje nuklearne ambicije u zamjenu za popuštanje sankcija – Washington također vratiti sporazumu iz kojeg je istupio Bidenov prethodnik Donald Trump.
– Predsjednik je jasno dao do znanja da vjeruje kako će kroz diplomatske napore Sjedinjene Države nastojati produžiti i ojačati nuklearno obuzdavanje Irana i odgovoriti na druga pitanja koja izazivaju zabrinutost – rekla je glasnogovornica Jen Psaki.
