Dodao je da učešće stručnih osoba u ukupnom broju nezaposlenih iznosi 50.261 ili 69,31 posto, od kojih je s VSS njih 8.125 ili 11,06 posto.
– Iako se ne radi o spektakularnim ciframa, želim da naglasim da je nakon pet godina konačno zaustavljen porast nezaposlenosti, koji bilježimo još od 2008. i najiskrenije se nadam da će biti nastavljen – kazao je Kamočaji.
Na pitanje šta bi trebalo uraditi da bi bio sistemski zaustavljen rast stope nezaposlanosti, pojasnio je da, prije svega, politika mora imati aktivnu ulogu kad je u pitanju otvaranje prostora za razvoj ekonomije, odnosno otvaranje tržišta za nezaposlene osobe.
– Možemo donositi prijedlog aktivnih mjera politika zapošljavanja i reći da su nam u interesu javni radovi, programi zapošljavanja pripravnika, zatim teško upošljivih kategorija, međutim, to dugoročno neće smanjiti stopu nezaposlenosti. Skeptik sam o svim ovim programima zapošljavanja koji su se provodili, zato što u BiH ne postoji jedna kvalitetna analiza ponude i potražnje. Umjesto toga, imamo slučaj da razne interresorne komisije, koje formira Vlada FBiH te resorno ministarstvo, odlučuju o programima aktivnih mjera zapošljavanja, a sve na bazi slobodnih procjena ili poluinformacija. Bar, koliko sam mogao vidjeti, u KS-u nismo imali pravu, kvalitetnu analizu tržišta, na osnovu koje bi resorno ministarstvo definisalo upisnu politiku u srednje škole i na fakultete – rekao je.
Dok se to ne desi, dodao je, sve ovo što se radi može pomoći samo malom procentu ljudi da ostvare pravo iz radnog odnosa na dva mjeseca, godinu dana ili baš da se nekome posreći i nađe stalni posao.
– Ukoliko ne napravimo usaglašavanje ponude i potražnje, kao i novu upisnu politiku u srednje škole i na fakultete, a politika ne bude snažnija u jačanju ekonomije i otvaranju radnih mjesta, mi ćemo broj nezaposlenih utrostručiti za manje od deset godina – smatra Kamočaji.
Radi unapređenja procesa zapošljavanja u BiH Kamočaji predlaže mijenjanje Zakona o posredovanju u zapošljavanju FBiH.
– Odnosno, Zakon kakav jeste treba doraditi u oblasti prekvalifikacija, dokvalifikacija, odnosno verficiranja tih dokvalifikacija i prekvalifikacija koje se naprave. Onda se moraju raditi kvalitetnija istraživanja tržišta. Treće, mora se uraditi disperzija propisa, koji direktno ili indirektno tretiraju oblast zapošljavanja. Moramo se otvarati prema pozitivnim praksama iz regiona, koji imaju sjajna iskustva kako ubrzati zapošljavanje. Istakao bih primjer područja Linc u Austriji, koje ima nisku stopu nezaposlenih. Ali, kod njih je oblast zapošljavanja kompletno potkrijepljena propisima koji su im omogućili disperziju aktivnosti za smanjenje stope nezaposlenosti – zaključio je Kamočaji.
