Mozak je vjerojatno najvažniji organ u našem tijelu. Naravno, postoji još nekoliko organa bez kojih ne bismo mogli živjeti, ali mozak upravlja svima njima. I ne samo to, u mozgu se skladište svi naši osjećaji, razmišljanja i sjećanja pa je, naravno, očito da ovaj organ želimo održavati zdravim i vitalnim.
Pravilna prehrana je od ključne važnosti, a osim što pomaže u radu mozga, također usporava pad kognitivnih sposobnosti i smanjuje rizik od razvoja demencije. O pravilnoj prehrani se mogu ispisati tisuće stranica, ali postoje neke namirnice koje su toliko loše za rad mozga da će samo njihovo izbacivanje iz svakodnevne konzumacije napraviti veliku razliku i dugoročno zaštititi vaš mozak.
Transmasnoće
Nisu sve masti loše. No postoje određene vrste koje zovemo transmasnoće i koje štetno djeluju na rad mozga. Transmasnoće možemo naći u životinjskim proizvodima, uključujući meso i mliječne proizvode, ali ni one nisu toliko problematične koliko industrijski proizvedene transmasnoće koje se ubacuju u sve vrste pakirane hrane.
Transmasnoće nastale djelomičnim hidrogeniranjem nalaze se u namirnicama poput margarina, čipsa i krekera, pečene hrane kupljene u trgovinama, smrznutih i konzerviranih jela i kremastih pića te povećavaju rizik za Alzheimerovu bolest. Istraživanja su također pokazala da navedene masti vode do pada kognitivnih sposobnosti i slabijeg pamćenja.
Zaslađena pića
Zaslađena pića poput sode, energetskih napitaka i sportskih pića pa čak i sokova od voća gotovo da i nemaju nikakvu nutritivnu vrijednost. Njihova česta konzumacija može dovesti do velikog broja zdravstvenih problema uključujući dijabetes tipa 2, visoki krvni tlak, povišen kolesterol i demenciju.
Dokazano je da veći unos fruktoze, megakoncentriranog zaslađivača koji se nalazi u mnogim slatkim pićima, smanjuje sposobnost učenja, pamćenje, cjelokupnu moždanu funkciju i stvaranje novih neurona u mozgu. Također može dovesti do pojačane upale u mozgu, što negativno utječe na sve vrste moždanih funkcija.
Rafinirani ugljikohidrati
Rafinirani ugljikohidrati proizvodi su od prerađenih žitarica. Možda neće nužno biti slatkog okusa, ali razgrađuju se na šećer u vašem tijelu u vrlo kratkom roku. Razlog tome je postupak rafiniranja koji odstranjuje sva vlakna i hranu iz izvornog zrna. Obrok bogat rafiniranim ugljikohidratima predstavlja veliko glikemijsko opterećenje koje povećava razinu šećera u krvi.
Spomenuto uzrokuje sve iste probleme kao da ste jeli pravi šećer, uključujući oštećenje pamćenja, upalu i veći rizik od razvoja demencije. Neke studije su pokazale da djeca koja konzumiraju hranu bogatu rafiniranim ugljikohidratima imaju niži rezultat na neverbalnim testovima inteligencije.
Prerađena i pakirana hrana
Ovakva hrana uklanja važne nutritivne sastojke iz cjelovite hrane i zamjenjuje ih šećerom, masnoćama i solju. Takozvana zapadnjačka prehrana koja se oslanja na praktičnost i brzu hranu, a ne na kuhane domaće obroke, uzrok je porastu ovakvih namirnica. Ono o čemu se ne priča je to da spomenut vid prehrane uzrokuje akumulaciju sala oko vitalnih organa, što je onda neposredno povezano i s oštećenjem moždanog tkiva i smanjenjem volumena mozga. Također može doći i do poremećaja krvno-moždane barijere, membrane koja je odgovorna za zaštitu mozga od štetnih tvari.
Alkohol
Svi znamo da alkohol može naštetiti mozgu. Piće ili dva s vremena na vrijeme vjerojatno vam neće naštetiti, ali ako pretjerate s konzumacijom alkohola ili vas ona odvede u alkoholizam, šteta po vaš mozak može biti golema. Kronično konzumiranje alkohola smanjuje funkcije mozga i remeti neurotransmitere koje vaš mozak koristi za komunikaciju. Alkoholičari često imaju manjak vitamina B1, što može dovesti do razvoja Korsakoffovog sindroma. Taj je sindrom odgovoran za teško oštećenje mozga koje uzrokuje gubitak pamćenja, zbunjenost, nestabilnost i isprekidan gubitak vida.
Ribe s velikim količinama žive
Riba je općenito zdrav dodatak vašoj prehrani. Ima malo zasićenih masti, a sadrži zdrave omega-3 masne kiseline, kao i vitamin B12, cink, željezo i magnezij. Međutim, neke su ribe posebno bogate živom, koja dugo ostaje pohranjena u ljudskom tkivu, a prilično je opasna.
Ribe s duljim životnim vijekom i ribe grabežljivice načelno imaju veću razinu žive u organizmu. Pametno bi bilo izbjegavati ribe poput tune, sabljarke, atlantskog zrcalara, kraljevske skuše i morskog psa da bi se izbjegli poremećaji neurotransmitera vašeg mozga.
Umjetni zaslađivač aspartam
Nažalost, zamjenom šećera umjetnim sladilima, a posebno aspartamom, još uvijek se ne može izbjeći štetni utjecaj na organizam. Iako se proizvođači navedenog umjetnog sladila zaklinju da je siguran, nekoliko istraživanja povezalo je aspartam s bihevioralnim i kognitivnim problemima. Kao kemijski stresor može uzrokovati štetne učinke na sposobnost učenja i regulacije emocija.
Na kraju, možemo zaključiti kako uopće nije upitno da prehrana ima veliku ulogu na zdravlje mozga tijekom vašeg života. Izbjegavanje ili izbacivanje ovih sedam namirnica iz prehrane može popraviti vaše kognitivne sposobnosti i smanjiti rizik od demencije ili Alzheimerove bolesti.
