Zaklada za produljenje života Alcor u Arizoni izvana izgleda kao sasvim obično skladište, no zavirite li unutra, vidjet ćete nešto što ste dosad mogli gledati samo u SF filmovima.
Naime, tamo leže smrznuta tijela pacijenata koji se uzdaju u tehnologiju budućnosti koja će ih vratiti u život.
Za 200.000 dolara ljudi mogu dati zamrznuti svoje tijelo u zamrzivaču visoke tehnologije, dok po akcijskoj cijeni od 80.000 mogu zamrznuti samo svoj mozak.
Trenutno je tamo pohranjeno 199 ljudskih ostataka koji se održavaju ‘svježim‘ zahvaljujući tekućem dušiku koji ih drži na -135 °C – temperaturi tako niskoj da zaustavlja sve stanične funkcije i čuva ih kakvima jesu sve dok ne budu odmrznuti.
Ljudi koji plaćaju ovu uslugu uglavnom očajnički žele vidjeti svoju obitelj u budućnosti. Najmlađa pacijentica poznata je kao dvogodišnja djevojčica s Tajlanda koja je umrla od raka mozga, a njezina obitelj nada se da će se jednog dana ponovno susresti, piše Daily Mail.
No kriogeničko zamrzavanje privlači i one bogate i ekscentrične pa tako u Alcoru leži i tijelo američkog programera koji je prvi radio na otklanjanju pogrešaka i nadogradnji Bitcoinovog otvorenog koda, a koji je umro 2014. godine, nakon petogodišnje borbe s amiotrofičnom lateralnom sklerozom (ALS).
Postoje ozbiljna etička i moralna pitanja o praksi o kojoj se priča već godinama, no zasad je njezina realizacija samo maštarija.
Direktor firme osnovane 1972. godine, Max More, priznao je u intervjuu u veljači 2020. da njegova kompanija ne zna kada će tehnologija potrebna da probudi njegove pacijente postojati.
Kako funkcionira?
Da bi bili član Alcora, morate plaćati godišnju naknadu od 200 dolara sve do 18. godine – a članarina raste s godinama u kojima osoba izabere da se učlani.
Oni koji nisu članovi Alcora, a žele zamrznuti voljenu osobu morat će platiti dodatnih 20.000 dolara. Ako pak osoba umre izvan SAD-a ili Kanade, a želi zamrznuti svoje ostatke – to košta dodatnih 10.000 dolara.
Cijela tijela pohranjuju se u velikim cilindričnim komorama uz tri druga tijela. Mozgovi se mogu pohraniti u police, pri čemu ih pet stane u utor za jedno tijelo.
Nakon što osoba umre, liječnici se moraju brzo baciti na posao kako bi sačuvali tijelo i spremili ga u skladište. Prvi korak je ispuštanje krvi i tekućina iz tijela, a potom upumpavanje tekućine nalik antifrizu. Time se sprječava kristalizacija i oštećenje stanica tijekom procesa zamrzavanja. Tek onda tijelo ide u spremnik koji za skladištenje ne koristi električnu energiju nego se umjesto toga jednom tjedno puni tekućim dušikom.
Ljudi kojima je pohranjeno cijelo tijelo nadaju se da će se probuditi u istom obliku u kojem su umrli. Oni pak čiji su pohranjeni samo mozgovi trebat će naprednu tehnologiju koja će za njih stvoriti potpuno novo tijelo.
Podvojena mišljenja
Max Moore se nada da će ova tehnologija u budućnosti postojati, no mnogi stručnjaci se ne slažu.
Dr. Michael Hendricks, biolog s kanadskog sveučilišta McGill, napisao je 2015. da je čak i s nečijim živčanim sustavom mapiranim prije nego što se smrzne, nemoguće u potpunosti replicirati osobu.
‘Mapa veza nije dovoljna za simulaciju, a kamoli repliciranje živčanog sustava te postoje ogromne prepreke za postizanje besmrtnosti‘, napisao je za MIT Technology Review.
‘Prvo, koje su informacije potrebne za repliciranje ljudskog uma? Drugo, čuvaju li trenutne ili predvidive metode zamrzavanja potrebne informacije i kako će se te informacije povratiti?
‘Treće, i najviše zbunjujuće za našu intuiciju, biste li simulacija stvarno bili “vi”?‘, napisao je.
Za ljude koji zamrzavaju samo mozak, sintetski živčani sustav bio bi potpuno drugačiji od onog koji su ostavili u svom starom tijelu, ističe.
‘Iako bi teoretski moglo biti moguće sačuvati ove značajke u mrtvom tkivu, to se sada sigurno nije. Nitko tko je iskusio nevjericu gubitka voljene osobe ne može, a da ne suosjeća s nekim tko plati 80.000 dolara da im se zamrzne mozak. Ali reanimacija ili simulacija je beznačajna lažna nada koja nadilazi obećanja tehnologije i svakako je nemoguća sa smrznutim, mrtvim tkivom koje nudi “krionička” industrija. Oni koji profitiraju od ove nade zaslužuju naš bijes i prezir‘, zaključio je. prneosi “Novi“.
(Haber.ba)
