DECENIJAMA NAUČNICI pokušavaju da daju osnovne odgovore na pojavu kosmičkih niti unutar Mliječnog puta, čija dužina nerijetko dostiže i 150 svjetlosnih godina. Ipak, sada kada su uz pomoć radio-talasa uspjeli da otkriju ove namagnetisane svjetleće filamente i u dugim galaksijama, mišljenja su da će im one pružiti ključne odgovore za kojima tragaju toliko dugo.
Astrofizičar Farhad Jusuf-Zade sa Univerziteta Nortvestern u SAD-u je negdje početkom 80-ih godina prošlog vijeka, prvi put zabilježio ovu pojavu i oda tada on i njegove kolege neumorno rade na tome da otkriju šta stoji iza njihovog nastanka. Prema njegovom mišljenju, moguća su dva objašnjenja, da nastaju interakcijom vetrova i velikih oblaka prašine ili da na njih možda utiču turbulencije unutar slabih magnetnih polja.
Close-up radio images of the magnetic filaments. The filament at the far left is from an outside galaxy. At 100 kiloparsecs in length, it towers over the three other filaments from the Milky Way galaxy, which measure 28 parsecs, 12 parsecs and 6 parsecs in length. pic.twitter.com/M61vxvULEm
— Der Kleine Vampir (@KleineVampir) November 20, 2022
Mliječni put i niti
Unutar Mliječnog puta do sada je otkriveno oko 1.000 ovakvih svijetlećih niti. Ono što je interesantno kada su one u pitanju je da su poređane u pravilnim razmacima, poput žica na harfi. A izučavanjem njihovih svojstava je otkriveno da one sadrže elektrone koji se okreću u magnetnom polju brzinom sličnom brzini svetlosti. Ipak, ovo nije bilo dovoljno da se otkrije zašto se nalaze i kako nastaju u galaktičkim središtima.
Stoga je pretpostavka da će novootkrivene niti izvan Mliječnog puta – koje se razlikuju se od onih u našoj galaksiji na nekoliko načina – pružiti određene odgovore. Jer je uočeno da su one povezane sa mlaznicama i režnjevima radiogalaksija, tj. ogromnim strukturama koje izbijaju iz galaktičkih središta. Odakle se pružaju do oba kraja galaktičkih ravni, što sugeriše da su one neuporedivo veće od onih koje se nalaze u središtu naše galaksije.
“Neke niti su jako dugačke, i to oko četiri ili pet puta duže od cijele naše galaksije. Ono što začuđuje je da se njihovi elektroni drže zajedno na tako velikim udaljenostima. Kada bi elektron putovao brzinom svijetlosti duž ciele niti, trebalo bi mu 700.000 godina da pređe put”, kako tvrdi Jusuf-Zade.
Njihova druga značajna karakteristika je da su one starije od niti iz naše galaksije, kao i da su njihova magnetna polja dosta slabija. Ipak, kako naučnici tvrde, postoji i odsta sličnosti – na isti način prenose kosmičke zrake, zbog čega vjeruju da funkcionišu na slične načine.
On a macro scale, galaxies are arranged in massive galaxy filaments that look like tentacles, I do not like it pic.twitter.com/1OZEQAmBF0
— Strife (@Strife212) January 28, 2022
“Ove niti izvan naše galaksije su vrlo stare, gotovo da pripadaju drugoj eri univezruma. S druge strane, one ukazuju na to da najvjerovatnije imaju zajedničko porijeklo koje je odgovorno za formiranje obje vrste”, kazao je Jusuf-Zade, prenosi Nationalgeographic.
Istraživanje je u časopisu The Astrophysical Journal Letters.
(Haber.ba)
