U Sarajevu je 8. oktobra prošle godine otvorena novoobnovljena zgrada Olimpijskog muzeja, kulturnog blaga glavnog grada i cijele Bosne i Hercegovine – istinski svjedok vremena.
Muzej evocira duh Olimpijade održane od 8. do 19. februara 1984. godine kada je Sarajevo bilo centar svijeta i predstavilo se u najboljem svjetlu.
Senka Ibrišimbegović, direktorica JU Gradski muzeji Sarajevo, govorila je za Anadolu Agency (AA) o značaju Muzeja povodom 37. godišnjice Zimskih olimpijskih igara.
“Ovo je godišnjica otvaranja Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu 1984., ali nije godišnjica otvaranja novoobnovljenog muzeja. Otvoren je 8. oktobra prošle godine. Muzej je tada bio otvoren i polako su dolazili posjetitelji. U proteklom periodu, u oktobru, novembru i decembru imali smo oko 1.500 posjetilaca”, pojasnila je Ibrišimbegović.
S obzirom na trenutnu situaciju i pandemiju koronavirusa u objektu ne smije biti više od 50 ljudi.
“Vodimo o tome računa. Ove godine, nakon zimskih raspusta, počeli smo organizovane posjete osnovnih i srednjih škola i vrtića. U toku je obilježavanje godišnjice od otvaranja Zimskih olimpijskih igara i druge godišnjice EYOF-a, pa smo odlučili da od 7. do 10. februara organizujemo Dane otvorenih vrata”, izjavila je Ibrišimbegović.
Dakle, muzej je besplatan i otvoren za sve građane.
“Pojavila se veća zainteresovanost za grupne posjete i pokušavamo da to sve uskladimo kako bi se pridržavali mjera zaštite. Sretni smo da smo imali priliku da renoviramo muzej i u njega unesemo dio kolekcije iz Olimpijskog muzeja koja je sačuvana u ratu, a i nove stvari koje građani mogu donirati. Muzej evocira duh Olimpijade kroz sve ono što pokušavamo da napravimo s postavkom”, kazala je Ibrišimbegović.
Smatra da je uloženo puno truda da se u postavku unese duh Olimpijade, kroz video radove, rekvizite koje su donirali određeni sportisti, uniforme koje su nosili sportisti, medalje…
Rad Muzeja je ipak prekinut aprila 1992. godine, kada je početkom agresije na BiH, vila Mandić, u kojoj se nalazi Olimpijski muzej, granatirana i zapaljena. U periodu između 1992. i 1998. godine, zapaljeni objekat bez krova je bio izložen propadanju.
U Olimpijskom muzeju se mogu vidjeti i djela koja govore o samom toku priprema za 14. Zimske olimpijske igre u Sarajevu, kao i radovi mnogih svjetskih umjetnika.
Vila Mandić, odnosno Olimpijski muzej je kulturno blago koje je pravi svjedok vremena i turbulentnih dešavanja u Sarajevu. Objekat koji je odlukom Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH još 2009. godine proglašen nacionalnim spomenikom u okviru kompleksa vila iz austrougarskog perioda u sarajevskoj Petrakijinoj ulici, koju osim Vile Mandić čine vila Heinricha Reitera, vila Hermine Radisch i vila Forstratha Miklaua.
Za Vilu Mandić je navedeno da je izgrađena 1903. godine za poznatog sarajevskog advokata i političara, doktora Nikolu Mandića. Autor projekta je arhitekta Karl Paržik. Na dan otvaranja igara, 8. februara 1984. godine, u objektu je otvoren Muzej 14. Zimskih olimpijskih igara.
