Oporavak bh. ekonomije zavisiće od oporavka EU u koju izvozimo 72% ukupne proizvodnje
I ove godine u okviru projekta „100 najvećih u BiH“, koji organizuju Poslovne novine iz Sarajeva u suorganizaciji Vanjskotrgovinske/Spoljnotrgovinske komore BiH i LRC-a, uz generalnog pokrovitelja EuroExpress brza pošta, održana je treća regionalna panel konferencija pod nazivom „Izazov izvoza – Moramo naprijed”. Poseban značaj konferenciji dalo je učešće predstavnika Komorskog investicionog foruma Zapadnog Balkana. S obzirom na aktuelnu situaciju u vezi sa pandemijom izazvanom koronavirusom, ovogodišnja konferencija održana je online i okupila je oko 150 učesnika iz BiH i regiona.
Emil Kučković, direktor Poslovnih novina i član Uprave LRC Group, u svom pozdravnom obraćanju osvrnuo se na konferenciju od prošle godine na kojoj je preko 250 učesnika iz regiona govorilo o važnosti slobodnog protoka robe, ljudi i kapitala u kontekstu stvaranja jedinstvenog tržišta. „Cilj je današnje konferencije da međugraničnu saradnju, izvoz, ekonomiju i mišljenje uspješnih privrednika vratimo u fokus javnosti, pošaljemo poruku o važnosti izgradnje zajedničkog regionalnog ekonomskog prostora, zasnovanog na slobodi kretanja ljudi, robe, usluga i kapitala, i ukažemo na potrebu da se sve ovo što prije realizuje kako bismo obezbijedili što brži oporavak zapadnobalkanskih ekonomija”, istakao je Kučković.
Predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH dr. sc. Vjekoslav Vuković rekao je da će oporavak preduzeća i cjelokupne ekonomije BiH uveliko zavisiti od oporavka preduzeća u zemljama Evropske unije, odnosno tržišta koje je glavni vanjskotrgovinski partner BiH i nosi 72 odsto ukupnog izvoza naše zemlje. U narednom periodu biće neophodno sinhronizovati proizvodnju sa potrebama tržišta, rekao je Vuković, te naglasio da će kompanije morati izvršiti i rekonstrukciju poslovanja i prilagoditi se novim potrebama tržišta i drugačijim načinima poslovanja.
Safet Gerxhaliu, generalni sekretar Komorskog investicionog foruma Zapadnog Balkana, istakao je da je novi ekonomski svjetski poredak neizbježan i da moramo biti spremni za nove izazove. „Zapadni Balkan mora ojačati dijalog i eliminisanje ekonomskih barijera, moramo promovisati regionalnu saradnju kao glavni mehanizam za bolju budućnost. Ne možemo se pohvaliti izvozom Zapadnog Balkana ako nas i dalje prate skoro iste barijere kao prije. Kako možemo biti konkurentni na stranim tržištima ako mi kao Zapadni Balkan imamo između sebe razne barijere?”, pitao je Gerxhaliu.
Na ovo se nadovezao Mihailo Vesović, direktor Sektora za strateške analize, usluge i internacionalizaciju Privredne komore Republike Srbije, koji je istaknuo važnost implementacije slobodnog kretanja robe, usluga, kapitala i ljudi na kojem se gradi EU. Njihovom implementacijom, kako je istakao, ostvarujemo ne samo veći nivo ekonomske integracije unutar regiona već i regiona sa EU. „U novembru, na samitu u Sofiji, predstavićemo Poslovni savjet KIF ZB6. On se formira kao nadnacionalno tijelo koje će okupiti 20 najvećih kompanija iz šest ekonomija Zapadnog Balkana predstavljajući zajednički interes poslovne zajednice regiona. Poslovni savjet KIF ZB6 će održavati redovne sastanke sa predsjednicima šest vlada i donosiocima odluka u EU kako bismo identifikovali mogućnosti za ubrzanje procesa EU i regionalne integracije i dali povratnu informaciju o implementaciji akcionog plana”, istakao je Vesović.
Zoran Jovanovski, glavni savjetnik Upravnog odbora Privredne komore Sjeverne Makedonije za ekonomska pitanja, naglasio je da je COVID-19 pandemija samo ubrzala tektonske tehnološke i komunikacijske promjene globalne ekonomije koje su već bile u toku. Promjena biznis modela i strukture nacionalnih ekonomija je neizbježna posljedica tog procesa. Zemlje regiona moraju izaći iz okvira pronalaženja isključivo kratkoročnih rešenja i moraju se fokusirati na ekonomske politike koje imaju dugoročne implikacije. U takvim okolnostima pitanje izvoza dobija svoj odgovor indirektnim putem.
„EuroExpress brza pošta iz Banja Luke, koja je lider po prihodu u svojoj djelatnosti, brzo i efikasno je donijela mjere u cilju zaštite svih zaposlenih, a potom i korisnika usluga. Upravo iz vlastitog iskustva Marinko Tomić, generalni direktor kompanije, poručio je privrednicima da recept za savršen uspjeh ne postoji i dao savjet: „Budite hrabri, inovativni, transparentni i otvoreni. Iako je ovo godina pandemije, mi smo uspjeli da povećamo naše kapacitete, ljudstvo, vozni park te proširimo mrežu poslovnica. A za sve ovo je bila potrebna otvorena i transparentna interna i eksterna komunikacija, hrabrost svakog pojedinca u kolektivu te inovativnost i spremnost na prilagođavanje novim uslovima poslovanja. Naš uspjeh je zbir sitnih detalja na kojima svakodnevno radimo.“
Direktorica LRC d. o. o. vodeće bonitetne agencije u BiH Jadranka Kuljanin naglasila je da je u ovim vremenima potreba za razmjenom bonitetnim informacijama veća nego ikada. „Pandemija će ostaviti trag, a već se vide posljedice. Zato je važno da se okrenemo jedni prema drugima, razmjenjujemo informacije kako bismo imali uvid u ono šta se dešava na tržištu i pronašli pouzdane partnere”, istakla je Kuljanin.
Panelisti su više puta naglasili važnost podrške države i politike, a među njima snažnu poruku je poslao Branimir Muidža, predsjednik Vijeća stranih investitora u BiH i generalni direktor Tvornice cementa Kakanj i HeidelbergCement grupacije u BiH i Hrvatskoj, koji je naglasio bitnost funkcije države za strane investitore. „Država je ta koja treba da bude u kriznim momentima efikasnija, brža, konkretnija te ponudi veću dozu izvjesnosti i povuče odlučne korake, ona koja će prije svega slušati investitore. Jer, koga slušati ako ne investitore. Svima u javnom sektoru treba biti jasno odakle se pune budžeti”, istakao je Muidža.
„Društvo je prepoznalo da je važno posvetiti se unutrašnjoj konsolidaciji i unapređenju procesa i njihovoj daljoj informatizaciji i digitalizaciji, kao i usavršavanju postojeće radne snage te osnaživanju organizacijske strukture mladim i obrazovanim ljudskim potencijalima“, naglasila je Danijela Rakić, izvršna direktorica Metalos d. o. o. iz Kreševa, kompanije koja izvozi oko 70% svoje proizvodnje.
Nahid Unkić, direktor firme Herceg d. o. o. iz Srebrenika koja je izrasla u najvećeg proizvođača PVC i ALU stolarije u BiH, rekao je da, iako su izgubili mjesec u obimu proizvodnje i izvoza, nisu otpuštali radnike. U drugoj polovini godine očekuju stabilizaciju i nadaju se da će sustići prošlogodišnje rezultate poslovanja.
Mirsad Jašarspahić, predsjednik Privredne komore FBiH, na kraju je dodao da je ova situacija, ma koliko bila prijetnja, još više prilika da se bh. kompanije bolje i značajnije pozicioniraju kada su u pitanju lanci dobavljača u metalnoj, a pogotovo u automobilskoj industriji. „Trenutno su lanci dobavljača prekinuti i radi se na formiranju novih. Naše kompanije to moraju iskoristiti, uvažavajući svoje prednosti ali i greške iz prethodnog perioda, te se pokušati pozicionirati što bolje. Prema našim saznanjima, naše kompanije dobijaju zahtjeve za ponude, ali i ponude za određene materijale i usluge sa puno više strana nego ranije.“
Sa konferencije je poslana poruka javnosti i privrednicima zemalja regiona da bez obzira na ekonomsku krizu koja je zadesila cijeli svijet „Moramo naprijed”. Zavisni smo ekonomski jedni od drugih i saradnja je pitanje opstanka svih nas.
