Ubistvo generala Kasema Sulejmanija dovelo je do toga da se u medijima ponovo govori o mogućnosti izbijanja još jednog velikog svjetskog rata.
Iranski general ubijen je u američkom napadu dronom nedaleko od aerodroma u Bagdadu, a njegova smrt dovela je do tenzija između dvije zemlje kakve vjerovatno nisu viđene dosad.
Kao odgovor, Iranci su gađali baze s američkim vojnicima u Iraku. Sada, u vrijeme društvenih mreža i masovnih medija, sve češće se može čuti da planeti prijeti treći svjetski rat. Crne prognoze bile su tema broj jedan više puta kroz historiju poslije 1945. godine.
Treći svjetski rat se često spominje kada u svijetu izbiju veliki vojni međunarodni konflikti. Taj termin se spominje još od 1941. godine, a naširoko se upotrebljavao, posebno u periodu Hladnog rata.
Tokom ere Hladnog rata (1947. – 1991.) nekoliko velikih događaja smatralo se toliko problematičnim da bi mogli izazvati svjetski rat.
Korejski rat (1950. – 1953.)
Ovaj rat vodio se oko prevlasti nad Korejskim poluotokom. Komunistička koalicija obuhvatala je Sjevernu Koreju, Kinu i Sovjetski Savez, a s druge strane borile su se Južna Koreja, SAD i komanda Ujedinjenih naroda.
Mnogi su vjerovali da će taj konflikt dovesti to totalnog rata između tri zemlje (SAD, SSSR i Kina).
– Prema mom mišljenju, odgovor je da. Koreja je početak trećeg svjetskog rata – napisao je dopisnik CBS-a Bil Dauns (Bill Downs) 1951. godine.
Berlinska kriza (1961.)
Kriza iz 1961. godine je bila političko-vojna konfrotacija između SAD i Sovjetskog Saveza na “Čekpointu Čarli”. Trupe s jedne i druge strane stajale su samo 100 metara udaljene jedna od druge.
Razlog je bio status njemačke prijestonice Berlina u poslijeratnoj eri. Kriza je počela sovjetskim zahtjevom za povlačenje oružanih snaga iz Berlina, uključujući i zapadnih oružanih snaga iz Zapadnog Berlina. Kriza je kulminirala dizanjem Berlinskog zida, a okončana je 28. oktobra.
Kubanska raketna kriza (1962.)
Ovo je bio jedan od kritičnih momenata Hladnog rata koji je svijet doveo na ivicu nuklearnog uništenja. Sukobu je prethodilo razmještanje američkih raketa srednjeg dometa u Turskoj 1959. godine. Slične rakete su postavljene i u Italiji.
Odgovor na to je bio kada je 1962. godine SSSR instalirao nuklearne rakete na Kubi, što su SAD proglasile za prijetnju svojoj sigurnosti i povredu interesne sfere.
Kubanska krizaFoto: (Agencije)
Kriza je eskalirala krajem oktobra 1962. godine blokadom Kube od SAD. Poslije višednevnog natezanja i “igre živaca”, u kojoj su glavni akteri bili Džon F. Kenedi (John F. Kennedy), Nikita Hruščov i Fidel Kastro (Castro), Sovjetski Savez je povukao oružje, a zauzvrat je dobio garanciju SAD da neće napasti Kubu. Jedanaest mjeseci poslije dogovora Kenedi – Hruščov američko atomsko oružje u Turskoj je deaktivirano.
Postavljen je dogovor o uspostavljanju vruće linije (takozvani crveni telefon) između Moskve i Vašingtona.
Rat Indije i Pakistana (1971.)
Ovaj rat je povezan s pakistanskim građanskim ratom tokom kojeg je Bangladeš stekao nezavisnost. Rat se odvijao od 3. decembra do 16. decembra 1971. godine.
Rat Indije i PakistanaFoto: (Wikimedia CC)
Norveški raketni incident (1995.)
Rana zora prohladnog zimskog 25. januara 1995. godine, sa sjeverozapadne obale jednog malog norveškog otoka uzletjela je norveško-američka raketa Blavck-12 za istraživanje polarne svjetlosti. Lansiranje istraživačke rakete proteklo je bez problema, ali niko nije ni slutio da će se tog dana svijet naći na ivici nuklearnog rata.
Ruska stanica u Olengorsku pogrešno je protumačila signal, a predsjednik Boris Jeljcin je odmah po dobivanju informacija odobrio ruskim strateškim snagama da se pripreme za fazu neposredno pred uzvratni udar.
-
Norveški raketni incidentFoto: (Agencije)
Međutim, kako pravila nalažu, da ne bi bilo kobne ishitrene odluke, ruski generali su još jednom tražili provjeru putanje leta lansirane rakete. Uslijedilo je iznenađenje koje je mnogima donijelo olakšanje.
Prištinski aerodrom (1999.)
Ruski i britanski vojnici stajali su, sredinom juna 1999. godine, licem u lice na putu koji vodi ka prištinskom aerodromu u najozbiljnijoj krizi koja je između Rusije i Zapada izbila od okončanja Hladnog rata.
Komandant NATO-a Vesli Klark (Wesley Clark) izdao je naređenje za zauzimanje aerodroma, koje je general Majkl Džekson (Michael Jackson) ignorirao. Tenzije su trajale puna tri dana.
-
Prištinski aerodromFoto: (Agencije)
Osim ovih, u svijetu se često čuje da će izbiti još jedan svjetski rat. Jedan od slučajeva je rat protiv terora koji je vrlo lako mogao, poslije stravičnih napada u SAD i Francuskoj, da preraste u veliki oružani sukob.
Preneseno sa: Avaz.ba
